Slaven Zeljko, član Uprave Terminala Federacije

Gorivo će pojeftiniti kada Terminali Federacije BiH budu posve u funkciji

Gorivo će pojeftiniti kada Terminali Federacije BiH budu posve u funkciji
02.09.2022.
u 07:00
Pogledaj originalni članak

Operator - Terminali Federacije kompanija je koja je utemeljena u cilju skladištenja nafte i naftnih prerađevina. Poseban značaj ova kompanija ima u aktualnom vremenu zbog drastičnih poskupljenja nafte i energetske nesigurnosti. Član Uprave Terminala Slaven Zeljko za Večernji list BiH ističe kako će dovršetkom započetih projekata ova kompanija opravdati svoje postojanje.

Večernji list: Dugi niz godina u Federaciji BiH izdvaja se novac za svaku litru goriva, zašto do sada nema terminala za naftu?

- Sredstva za uspostavu rezervi nafte i naftnih prerađevina prikupljaju se na temelju Zakona o naftnim prerađevinama u Federaciji BiH i propisane pristojbe za uspostavu rezervi naftnih prerađevina. Na svaku prodanu litru nafte ili naftnih prerađevina naplaćuje se pristojba u iznosu od 0,01 konvertibilne marke namijenjene za uspostavu rezervi. Osim spore dinamike prikupljanja sredstava za sanaciju postojećih i izgradnje novih kapaciteta najveći problem su neriješeni i složeni imovinsko-pravni odnosi. Iako se radi o projektima od javnog interesa i značaja za državu, višemilijunske investicije koje će imati pozitivan učinak na gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta, kompleksna administracija i neujednačeno zakonodavstvo utječu na dinamiku naših aktivnosti.

Večernji list: Što ste u svome mandatu uspjeli napraviti?

- U posljednje dvije godine, koliko traje mandat aktualne Uprave Operatora, okončane su pravne radnje na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i stvoreni su preduvjeti za početak investicijskog ciklusa vrijednog više od 100 milijuna konvertibilnih maraka. Izgrađen je i u funkciji je dio Terminala tekućih tereta u Živinicama i ti kapaciteti predstavljaju početak uspostavljanja obvezujućih zaliha nafte i naftnih prerađevina, što je obveza iz Direktive Vijeća EU (2009/119 od 14. rujna 2009. godine). Pokrenut je proces sanacije i rekonstrukcije Terminala tekućih tereta u Blažuju, a završetak radova očekujemo do kraja sljedeće godine čime bi postojeće kapacitete sa 7 milijuna litara povećali na gotovo 50 milijuna. Investicija je vrijedna nešto više od 20 milijuna konvertibilnih maraka. Do kraja godine očekujemo završetak izbora izvođača i početak radova na sanaciji Terminala tekućih tereta Bihać s rokom do kraja sljedeće godine i projektiranim kapacitetom od 18 milijuna litara. U tijeku je revizija projektne dokumentacije za Terminal tekućih tereta Mostar nakon koje je planirano pokretanje postupka izbora izvođača radova. Terminal u Mostaru bit će kapacitetom najveći na području FBiH s više od 80 milijuna litara skladišnih kapaciteta. Vrijednost ovog projekta prelazi 50 milijuna konvertibilnih maraka. U idućoj godini očekujemo i nastavak radova na Terminalu tekućih tereta u Živinicama koji će nakon okončanja imati na raspolaganju 47 milijuna litara skladišnih kapaciteta. U skladu sa zaključcima Vlade FBiH za žurno stavljanje u funkciju što više skladišnih kapaciteta kako bi se moglo kvalitetnije odgovoriti poremećajima na tržištu naftnih prerađevina, pokrenuta je aktivnost i na rješavanju pitanja vlasništva na Terminalu Dretelj u Čapljini.

Večernji list: Koliko je u svjetlu aktualne sigurnosne, ali i energetske krize važno imati zalihe nafte?

- Nafta i naftne prerađevine sirovine su potrebne svakom gospodarstvu, odnosno ekonomiji. Ako dolazi do tržišnih poremećaja, bez obzira na to je li riječ o opskrbi ili cijenama, to svakako ima negativan učinak na gospodarstvo. Postojanje zaliha, a posebno ako se radi o značajnim količinama, omogućuje otpornost na tržišne poremećaje. BiH ima dodatnu nesreću da unutar granica nema rafinerije nafte, što nas čini u potpunosti ovisnim o uvozu gotovih proizvoda, a tržište nafte i naftnih prerađevina, odnosno gotovih proizvoda nestabilnije je nego tržište sirove nafte.

Večernji list: Jesu li u pravu oni koji tvrde da bi u Federaciji BiH moglo biti daleko jeftinije na benzinskim crpkama da postoje funkcionalni Terminali?

- Dijelom su u pravu, ali nije u potpunosti ispravno promatrati na takav jednoznačan način. Cijene nafte i naftnih prerađevina na području FBiH su i u ovim okolnostima među najnižima u regiji. Vlada FBiH donijela je odluke kojima se ograničavaju maloprodajne i veleprodajne marže. Činjenica da Operator u svom vlasništvu posjeduje pomorski terminal u Pločama s kojega dolazi većina prerađevina prodanih na području FBiH dodatno utječe na cijene. Na cijene na benzinskim crpkama dominantno utječe nabavna cijena na koju se ne može utjecati jer je na naftnom tržištu slobodno formiranje cijena, a kako sam rekao ranije, u potpunosti smo ovisni o uvozu. Kada skladišni kapaciteti Operatora na području FBiH budu u funkciji, trgovci naftnim prerađevinama imat će mogućnost da prilikom kupnje nafte i naftnih prerađevina na tržištu u slučaju povoljnije cijene kupuju veće količine i skladište ih u našim skladištima. U slučaju kupnje većih količina rabati su veći, što znači da će konačna maloprodajna cijena na benzinskim crpkama biti manja. Terminali tekućih tereta u vlasništvu Operatora povezani su željeznicom, što otvara mogućnost željezničkog prijevoza koji je jeftiniji od cestovnog, a to izravno utječe na konačnu cijenu.

Večernji list: Što kažu direktive EU-a, kakve su obveze FBiH i kako Operator može reagirati u slučaju poremećaja opskrbe, rasta cijena ili drugih izvanrednih okolnosti?

- Direktiva Vijeća EU-a 2009/119 od 14. rujna 2009. godine kao i potpisan ugovor o uspostavi Energetske zajednice (EZ) od 1. srpnja 2006. godine od BiH zahtijevaju uvođenje određenih standarda kada je riječ o energetskom sektoru. Direktivom 2009/119 definirana je obveza formiranja obvezujućih zaliha nafte i naftnih prerađevina u količini koja odgovara količini 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dana prosječne dnevne domaće potrošnje, ovisno o tome koja je količina veća. Zakon o naftnim prerađevinama dodatno propisuje i obvezu formiranja operativnih zaliha u količini koja odgovara količini 15 dana prosječnih dnevnih potreba u prethodnoj kalendarskoj godini. Što se tiče obveza propisanih Direktivom Vijeća EU-a, potrebne količine obvezujućih zaliha na području FBiH, prema posljednjim službenim podacima iz naftne bilance za 2020. godinu, kreću se oko 240.000 m³ nafte i naftnih prerađevina. Okončanjem započetog investicijskog ciklusa sanacije i rekonstrukcije kontinentalnih terminala Operator odnosno FBiH imat će na raspolaganju 190.127 m³ skladišnog prostora za naftu i naftne prerađevine. Stavljanjem u funkciju vojnih terminala (Dretelj, Pajtov han, Pokoj) koji su Operatoru dani na korištenje kao i rezerviranjem skladišnih kapaciteta na pomorskom terminalu u Pločama koji raspolaže s 81.250 m³ kapaciteta, Federacija BiH imat će na raspolaganju i više nego dovoljno skladišnih kapaciteta da ispuni obveze iz Direktive Vijeća EU-a u pogledu potrebnih količina kao i ugovora o uspostavi EZ u pogledu sigurnosti opskrbe. Direktiva Vijeća EU, a i Zakon o naftnim prerađevinama u FBiH jasno definiraju procedure koje se pokreću u slučaju prekida opskrbe. Jedan od načina je da se skladištena nafta i naftne prerađevine u vlasništvu Operatora stave na tržište, aktivira se rezervacija na terminalu u Pločama ili iskoristi roba komitenata za stratešku umjesto komercijalnu namjenu. Što se tiče reagiranja u slučaju rasta cijena, procedura nije do kraja definirana jer sve ovisi o tome što su razlozi za povećanje cijena. Ako je riječ o tržišnim skokovima na koje se ne može izravno utjecati, onda je potrebno aktivirati sve raspoložive opcije ne samo iz Zakona o naftnim prerađevinama nego i ostalih zakonskih propisa kojima se mogu ublažiti posljedice poremećaja na tržištu.

Večernji list: Kako komentirate zahtjeve za ukidanje trošarina na gorivo i zašto samo vlasti u BiH ne reagiraju na tržišne poremećaje?

- Uvođenje ili ukidanje bilo kakvih fiskalnih ili parafiskalnih nameta bez detaljne studije utjecaja na sve koji se nalaze unutar oblasti na koju se to odnosi nije najbolje rješenje. Svjedoci smo kako je ovo pitanje, nažalost, ispolitizirano i postavlja se pitanje motiva predlagača. Učinak ukidanja trošarina bit će trenutačan jer će maloprodajna cijena biti umanjena za taj iznos, i to je nešto što će osjetiti potrošači. Kakav će to imati učinak na proračune koji se dijelom pune i iz tih sredstava, posebno na rashodovnu stranu proračuna u kojoj se nalaze i programi koji također imaju izravan učinak na stanovništvo, teško je procijeniti. Moguć je scenarij ''na mostu dobiješ, na ćupriji izgubiš''. Mišljenja sam da je potrebno pronaći sustavno i održivo rješenje koje će rezultirati stvarnim učinkom odnosno uštedom za krajnje potrošače.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.