Inflacija u eurozoni trenutačno je relativno niska i stabilna, što omogućava stabilniji životni standard i bolju zaštitu potrošača. U BiH inflacija značajno nadmašuje tu razinu, što stvara dodatne teškoće i stavlja pritisak na kućne proračune. Ako BiH želi smanjiti jaz, potrebni su stabilna ekonomska politika, veća otpornost na globalne cijene i mjere za zaštitu potrošača.
Službene brojke
Godišnja inflacija u eurozoni pala je na 2,1% u listopadu, dok je u Hrvatskoj iznosila 4 posto, što je dvostruko više od prosjeka te regije i među najvišim u EU, navodi se u najnovijim podacima Eurostata. Višu stopu od Hrvatske imaju Mađarska, Estonija, Latvija i Rumunjska, koja prednjači s čak 8,4%, prenio je Indeks. Prema podacima Ureda EU za statistiku, godišnja inflacija u eurozoni smanjena je s 2,2% u rujnu na 2,1% u listopadu, dok je godinu dana ranije iznosila dva posto. U EU stopa inflacije pala je na 2,5%, nakon 2,6% u rujnu, dok je prije godinu dana iznosila 2,3%. S druge strane, i kada je riječ o EU, najviše razine inflacije su u Rumunjskoj (8,4%), Estoniji (4,5) i Latviji (4,3). U usporedbi s rujnom, inflacija je pala u petnaest država članica, ostala stabilna u tri i porasla u devet. S druge strane, inflacija u BiH za listopad 2025. iznosila je 4,3% na godišnjoj razini, što je blagi porast u odnosu na rujan (4,2%). Mjesečno potrošačke cijene porasle su za 0,4%, a najveći utjecaj na to imao je rast cijena stanovanja, hrane i usluga u restoranima i hotelima, dok je odjeća i obuća zabilježila pad cijena. Sektori s najvećim rastom (godišnje) su hrana i bezalkoholna pića - 6,9%, restorani i hoteli 7,8%, stanovanje i režijski troškovi 5,2%. Prema službenim podacima o indeksima potrošačkih cijena u BiH i pripadajućih pondera, Centralna banka BiH procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za prvih devet mjeseci 2025. godine na 4,33%. Također, procijenjeni godišnji porast prosječnih potrošačkih cijena u sektoru usluga iznosi 4,84%. Prema podacima, u rujnu 2025. došlo je do blagog jačanja inflacijskih pritisaka u segmentima koji čine temeljnu inflaciju, u usporedbi s prethodnim mjesecima. Najveći utjecaj na ovu promjenu imali su telefoni i telefaks usluge s obzirom na njihov značaj u ponderima. Iako je rast cijena ovih usluga bio minimalan, nije se odrazio na značajniji porast temeljne inflacije za prvih devet mjeseci.
Dva posto prihvatljivo
Cijene hrane u BiH uporno rastu, bez obzira na povremene padove na svjetskom tržištu. Stanovnici to osjećaju svakodnevno, kroz sve skuplje osnovne namirnice i sve tanje novčanike. Dok se u svijetu cijene ponekad korigiraju naniže, u BiH taj trend gotovo nikada ne stiže do trgovačkih polica. Istodobno, poskupljenja komunalnih usluga dodatno pritišću građane, posebno one s najnižim primanjima. Život u Njemačkoj u listopadu je poskupio, ali manje nego prije. Ipak, s 2,3 posto inflacija se i dalje drži iznad granice od dva posto, potvrdio je Savezni zavod za statistiku ranije podatke. S druge strane, potrošačke cijene u BiH u rujnu u odnosu na prethodni mjesec ove godine u prosjeku su više za 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini (u rujnu ove godine u odnosu na isti mjesec lani), potrošačke cijene porasle za 4,2 posto. Usporedbe radi, inflacija u Njemačkoj usporila je u rujnu 2024., odražavajući snažniji pad cijena energije, pokazali su preliminarni podaci statističkog ureda Destatisa. Inflacija od početka pandemije koronavirusa pravi problem cijelom svijetu, a ogroman broj bh. građana gurnula je preko ruba siromaštva.