Kako izgledaju škole budućnosti, pokazali su studenti arhitekture Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru koji će uskoro oblikovati prostor grada. U sklopu svog kolegija, studenti treće godine radili su projekte Nove Treće osnovne škole u Mostaru, a svoje ideje ove su subote predstavili javnosti na izložbi održanoj u Gradskoj vijećnici, u okviru Festivala znanosti „Energija“.
Posjetitelji su imali priliku razgledati studentske radove, makete i idejna rješenja koja prikazuju kako bi mogla izgledati suvremena škola prilagođena potrebama djece, nastavnika i lokalne zajednice. Izloženi projekti pokazali su visoku razinu kreativnosti, tehničkog znanja i osjećaja za prostor, a svaki od njih donio je drugačiji pogled na školu kao mjesto učenja, susreta i razvoja. Posebnu pozornost privukle su detaljno izrađene makete, koje su prikazale odnos škola–grad–priroda, kao i raznolika rješenja učionica, sportskih i javnih sadržaja.
Nositelj kolegija Ivan Jurić je prilikom otvaranja izložbe istaknuo kako arhitektura snažno utječe na svakodnevni život i iskustvo odrastanja, posebno u školama. „Svi imate svoja iskustva sa školskim zgradama i one predstavljaju veliki dio vašeg djetinjstva“, kazao je Jurić, istaknuvši kako su studenti kroz projekt pokazali visoku razinu angažiranosti i različite pristupe istoj lokaciji.
Asistentica na studiju Ana Bogdanović istaknula je kako je riječ o zahtjevnom semestralnom zadatku kojim su studenti trebali odgovoriti na složen projekt javne i društvene namjene. „Htjeli smo ih staviti u poziciju da osluškuju potrebe svoga grada i svoje zajednice te da odgovore na to kako bi suvremena škola u kontekstu Mostara trebala izgledati“, kazala je Bogdanović.
Dodala je kako je tema izložbe „3:3“, odnosno stara Treća osnovna škola prema novoj Trećoj osnovnoj školi, podsjetivši na njezine različite lokacije kroz povijest – od današnje Gradske vijećnice do Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače.
Studentica Lucija Primorac kazala je kako je njezin projekt nastao iz analize guste i očuvane vegetacije u samom središtu Mostara. „Taj zeleni mikrosustav postao je polazišna točka mojeg koncepta“, istaknula je, dodajući kako je arhitektura u potpunosti prilagođena prirodnom kontekstu kroz paviljonski sustav i staklenike koji oblikuju mikroklimu.
Studentica Ivana Vasilj navela je kako školu vidi kao prostor učenja koji briše granicu između interijera i prirode. „Učionica se otvara, produžuje i povezuje s vanjskim prostorom, dok priroda ulazi unutra kroz svjetlo, zrak i vegetaciju“, kazala je, naglašavajući osjetilni doživljaj prostora kod djece.
Na izložbi je dodijeljena i nagrada za najbolji studentski rad, koju je dobila Ana Soldo, čime je, kako su istaknuli organizatori, otvorena mogućnost da se ova praksa pretvori u tradiciju fakulteta.
Dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Mladen Kustura poručio je kako izložba pokazuje kvalitetu i potencijal mladih arhitekata. Istaknuo je kako „među 18 različitih rješenja postoje ideje koje bi se, uz određene prilagodbe, mogle vrlo konkretno primijeniti u gradu Mostaru“.
Naglasio je i kako su studenti već sada spremni za rad u praksi te kako ovakvi projekti potvrđuju važnost njihovog obrazovanja i uloge u budućem razvoju prostora grada.
Posebno je istaknuto i kako ova izložba ima i edukativni karakter za širu javnost, ali i buduće studente, jer pokazuje koliko je arhitektura spoj kreativnosti, tehničkog znanja i društvene odgovornosti. Organizatori su poručili kako žele da ovakvi projekti postanu tradicija, jer omogućuju da se studentski radovi ne zadrže samo unutar fakulteta, nego da postanu dio šireg gradskog dijaloga o prostoru i njegovoj budućnosti.
Izložba se može posjetiti do četvrtka, kada se postav zatvara.