Danas, 16. ožujka, navršavaju se 92 godine od završetka izgradnje križa na brdu Križevac u župi Međugorje i slavlja prve sv. mise pod tim križem. Ideja o izgradnji križa došla je iz Vatikana, piše Radio Mir Međugorje.
Naime, papa Pio XI. imao je želju da bi se u prigodi 1900. obljetnice smrti Kristove (33.-1933.) izgradili križevi na uzvisinama po čitavom svijetu. Jedan od onih koji su prihvatili tu ideju bio je fra Bernardin Smoljan, međugorski župnik. Tu ideju najavio je svojim župljanima u siječnju 1934. godine, a župa, odnosno župljani, vrlo su je rado prihvatili.
Međugorski župljani doslovce su na svojim ramenima i leđima danima iznosili teške terete - sav materijal za gradnju armirano-betonskog križa (šljunak, cement, željezo, vodu i potrebnu opremu) uz strmi hercegovački kamenjar do vrha brda koje se tada zvalo Šipovac (nazvan po brojnim divljim šipcima koji na njemu rastu) i u samo 52 dana dovršena je izgradnja velikoga betonskog križa. Bila je to doista velika žrtva župljana Međugorja.
Uz neviđen trud i novčane priloge križ je podignut 1934. godine. Od odluke da se križ gradi (21. siječnja 1934.) do dovršetka njegove izgradnje protekla su, kako je već kazano, samo 52 dana - gradio se od 12. veljače do 10. ožujka 1934. godine. Monumentalni križ visok je 8,5 metara i širok 3,5 metara. I onda je u petak, 16. ožujka 1934. godine, župnik blagoslovio križ i proslavio prvu svetu misu na brdu koje se od tada zove Križevac. Inače, Križevac je visok oko 500 metara, praktički je spojen s brdom Crnicom u čijem se podnožju nalazi Pobrdo - mjesto gdje se, prema svedočanstvima šestero vidjelaca, tada djece, 25. lipnja 1981. godine ukazala Gospa - Kraljica Mira. Križevac i Podbrdo, uz crkvu sv. Jakova, tri su temeljne točke pobožnosti hodočasnika u Međugorje
U sjecištu dvaju krakova križa ''uzidane su svete moći'' koje je župnik ''dobio ad hoc iz Rima'' (u dršku samog križa umetnute su relikvije pravog Isusova križa). Nakon toga župnik je zamolio biskupa Alojzija Mišića da mu dopusti jednoga radnog dana blagosloviti križ, što je biskup rado učinio. Križ je župnik blagoslovio u petak 16. ožujka 1934. godine i proslavio prvu svetu misu na brdu koje se od tada zove Križevac te je zapisao kako se ''vijest o podignuću spomenika proširila brzo po svoj župi i svi su nestrpljivo očekivali skori početak izvođenja toga narodnoga zavjeta i zaključka''.
''Svaki poziv s oltara nailazio je na odziv, i svi su se natjecali tko će više doprinijeti za tu stvar. Doprinosi su pritjecali a pojedine su kuće dale potrebitu radnu snagu te je posao mimo očekivanja napredovao. (…) Na 16. ožujka u 9 sati pošla je iz crkve impozantna povorka, u kojoj uzeše učešća Trećari pod zastavom bratovštine Imena Isusova s barjakom, školska djeca, svećenstvo i brojni narod. Uz neprekidno zvonjenje crkvenih zvona, pucanje mužara, molenje sv. Krunice te pjevanje litanija i Gospina plača pomicala se je dugo procesija prema brdu čiji se je vrh već crnio od mnoštva, koji je motrio pridolaženje naroda sa svih strana i uzlaženje procesije na brdo. (…) U 10 sati počeli su sveti obredi. Održao sam prigodni govor narodu, pročitao pisma preuz. biskupa i druge prispjele pozdrave i čestitke. Nakon toga sam obavio svečani blagoslov sv. Križa i uz burno odobravanje naroda promijenio ime Šipovac u Križevac. Poslije blagoslova odslužio svečanu svetu Misu i izrekao propovijed studenački župnik o. Grgo Vasilj'', napisao je župnik u svom izvješću, a 1988. godine, nakon Velike Gospe, započela je temeljita obnova križa na Križevcu. Uređena je betonska podloga, obnovljen križ i prostor oko njega.
Križevac je već ranije obogaćen Križnim putem, koji je izradio talijanski umjetnik Carmelo Puzzolo. On je svom atelieru izradio petnaest postaja Križnoga puta, a neki talijanski industrijalci financirali su odlijevanje u bronci. Postaje su u Međugorje stigle u jesen 1987. godine, ali su vlasti tek pred Uskrs u ožujku 1988. godine dopustile njihovo postavljanje uz brdo. U tome su pomagali župljani.
Na Križevcu se nalazi i spomenik fra Slavku Barbariću koji je preminuo prilikom uspona na to brdo.
''To je doista pravo umjetničko obogaćenje puta prema Križevcu i pravi motiv za još predanije moljenje i pobožnost prema Isusu Patniku. Obogaćenje sadržaja u Međugorju. Lijep dar ovoj župi, a ujedno i hodočasnicima'', stoji na stranicama Kronike župe Međugorje.
Danas je Križevac neizostavna postaja mnogih međugorskih hodočasnika iz cijelog svijeta, a svakoga petka popodne župljani i hodočasnici uz Križevac obavljaju i redovitu pobožnost Križnoga puta. Svaki kamen do vrha Križevca izlizan je i tako živo svjedoči molitvama, zahvalama, zavjetima… milijuna hodočasnika koji su se popeli na ovo brdo iznad Međugorja.
Sveta misa na Križevcu tradicionalno se slavi svake godine prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe (8. rujan) kada se u Međugorju proslavlja blagdan Uzvišenja svetog Križa, piše Radiopostaja Mir Međugorje.
Naime, još u rujnu 1935. godine biskup Alojzije Mišić odredio je da se u Međugorju slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa svake godine prve nedjelje nakon blagdana Rođenja Marijina, a da se misa slavi na Križevcu. Križevac je i naziv same svetkovine Uzvišenja svetoga Križa u župi Međugorje.