Rasprave o rezoluciji

Federalizacija vodi BiH prema Europskoj uniji, protivnici tog puta znat će se već ove godine

Federalizacija vodi BiH prema Europskoj uniji, protivnici tog puta znat će se već ove godine
02.02.2017.
u 09:00
Pogledaj originalni članak

Dan nakon što je Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine, i dalje se nastavlja raspravljati o tome što u toj rezoluciji dugoročno podrazumijeva federalizacija. Europarlamentarka Željana Zovko istaknula je kako je ova rezolucija smjerokaz i poticaj vlastima BiH da naprave takve reforme koje bi zemlji pomogle krenuti naprijed, piše Večernji list BiH. 
“Uspjeh ove rezolucije nije ničiji poraz, nego samo realan pristup trajnim rješenjima za pomirenje i suživot svih naroda u europskoj BiH. Ključno je postići kompromis u novom Izbornom zakonu koji će poštivati europska načela federalizma i decentralizacije te legitimnu zastupljenost svih njezinih konstitutivnih naroda i građana kako bi Bosna i Hercegovina bila prava europska država”, naglasila je zastupnica Željana Zovko.

Problem “nelegitimnih”

Ona se jučer u Bruxellesu susrela sa zastupnikom državnog Parlamenta BiH Nikolom Lovrinovićem s kojim je razgovarala i o rezoluciji. Zastupnica Zovko istaknula je važnost i veliku odgovornost zastupnika u BiH, a posebno Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH (PS BiH). Zastupnica Dubravka Šuica uvjerena je kako će ovo izvješće biti poticaj kako bi se riješilo pitanje jednakopravnosti triju naroda. 
SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula istaknuo je kako je za BiH najvažnije što je određen kurs u koju će luku ploviti ova država. 
“Što se tiče manipulacija, njih će uvijek biti, tako i riječi federacija ili federalizacija ili federalizam ne mogu biti krivo shvaćeni, barem ne čitajući ovaj dokument jer pozivanje na federalizaciju na decentralizaciju ili supsidijarnost jednostavno su načela koja vrijede i u drugim dijelovima Europe. Ovo nije dokument o nametanju nekog preustroja BiH, nego je to dokument koji pokušava opisati stanje u BiH u 2016. godini”, rekao je Picula. Novinar HINA-e i analitičar je za Hrvatski medijski servis 
napisao kako je riječ o pomoći BiH. 
“U potrazi za pravičnijim institucinalnim komponiranjem BiH, rezolucija zagovara uvođenje potrebnih promjena, uključujući i promjenu Izbornog zakona. Drukčije rečeno, institucionalna reorganizacija BiH cilja na promjenu Izbornoga zakona, prakticiranje načela federalizma i legitmnu zastupljenost. Zapravo, ono što se traži ovom rezolucijom je uklanjanje zapreka koje su zbog institucionalne neravnopravnosti, unitarizacije i nametanjem nelegitmnih ‘pripadnika’ hrvatskog naroda u tijela vlasti godinama politički porobljavale Hrvate”, smatra Gašparević. Član Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara Milan Sitarski smatra kako je riječ o važnom iskoraku koji bi umnogome trebao odrediti i ponašanje Europske komisije.

Veliki test

“Kako se intenzivira proces europskih integracija zapadnog Balkana, čini mi se da će se smanjivati manevarski prostor nekih tijela Europske komisije, prije svega, njezina predstavništva u Sarajevu jer ona često imaju posve različita stajališta od dokumenata usvojenih u Europskom parlamentu. Rekao bih da su oni češće slijedili stajališta američke administracije nego Europskog parlamenta”, ocijenio je Sitarski. Prema njemu, sada će se političke stranke u BiH morati izjasniti. 
“Nedvojbeno je da se, nakon prihvaćanja rezolucije, kao i u slučaju dviju prethodnih rezolucija, načela federalizma, supsidijarnosti, decentralizma i legitimnog političkog predstavljanja ne mogu zaobići pri rearanžiranju, odnosno preustroju BiH. Svaki pokušaj ignoriranja prihvaćenih činjenica samo može produbiti krizu sustava u BiH i dalje odgađati njezin ulazak u Europsku uniju. Moguće je da je nekim političkim snagama i to na umu, odnosno da pokušavaju zaustaviti taj put. Ali ako ništa drugo, barem ćemo uskoro doznati o kome je riječ. Čak i da te stranke ne budu željele sudjelovati na provedbi federalističkih načela, neće moći izbjeći odgovornost za to. Mislim da ćemo čak u ovoj godini znati koje su to političke snage koje, kada su suočene s opcijom federalizam i ostanka izvan Europske unije, ipak biraju da BiH bude izvan Unije”, ocijenio je Sitarski za Večernjak. Profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Banjoj Luci Miloš Šolaja, smatra kako će se pitanje federalizacije snažnije otvoriti u samoj Federaciji BiH tvrdeći da “tamo stvari ne funkcioniraju”. 
“Federacija BiH jest prekomplicirana i u tome smislu se daje potpora njezinu preustroju. Jer sada stvari jednostavno ne funkcioniraju. Otvaranje cijeloga paketa nije realno kako zbog domaćih odnosa tako i međunarodnih aranžmana. Federacija se pokazala skupim i neučinkovitim mehanizmom i treba utvrditi načela kako to federalizirati. Prvi komentari Izetbegovića i Čovića pokazuju kako postoje ustvari problemi upravo oko utvrđivanja ovih načela”, smatra Šolaja. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

BR
brodarevac
14:14 02.02.2017.

Preglasavanje i ravnopravnost se sve više pokazuje i kroz problem Stoca (CIK) i kroz obilježavanje dana RSa gdje manjine preglasavaju većinu. Ovdje većina treba da traži svoja prava jer skupinom koja ima više od 50% građanstva upravljaju predstavnici koji imaju tri puta manje. Bojim se da je ovo nastavak Bobanove i Karadžićeve saradnje za vrijeme rata. Pitanje je glupo znaće se ko nije za Evropu, to se zna već odavno onaj ko je podjelio prvi put vojsku, glupo je i nadati se nekim promjenama. Hrvati imaju sreće oni lakše mogu pobjeći odavde, a Bošnjacima ostaje da upišu medicinsku školu kako bi pobjegli iz ove vukojebine.