Voditelj Odjela komunikacija i glasnogovornik u posebnom predstavništvu, Izaslanstvu Europske unije u BiH Ferdinand Koenig rekao je kako je BiH dostavila ovoga tjedna "radnu verziju svog nacrta Reformske agende". - Europska komisija procjenjuje dokument i o tome se nastavljaju daljnji razgovori s BiH, uključujući i radni ručak - rekao je Koenig. Tako je jasno sugerirao kako odluka o vjerodostojnosti samoga dokumenta nije donesena. Što ne znači da može biti u konačnici prihvaćen ili pak odbačen, kako je to sugerirao dio medija koji su ovoga tjedna izvješćivali o posjetima dužnosnika Bruxellesu. S posve iskrivljenim porukama od navodnih dobro obaviještenih izvora u europskome središtu. Oni su precizirali kako je BiH poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Europske komisije.
Propušten rok
Jasno je kako je Bosna i Hercegovina propustila rok kako bi navrijeme poslala Reformsku agendu, odnosno popis reformi na koje se obvezala, a što je potrebno kako bi se dobio novac iz Plana rasta za regiju zapadnog Balkana. Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u Bruxellesu je razgovarala s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednicima vlada zemalja regije. Razgovarano je o Planu rasta i nastavku provedbe reformi. Predsjedateljica Krišto upoznala je predsjednicu Von der Leyen o razini usuglašenosti Reformske agende i dvjema preostalim mjerama koje su ostale obveza za Bosnu i Hercegovinu. Istodobno, usuglašeno je 111 stavki, odnosno obveza na koje pristaju sve razine vlasti Bosne i Hercegovine. Kako navodi Krišto, radni tim nastavlja s radom i usuglašavanjem, uz svakodnevne konzultacije s Europskom komisijom. - Napominjem kako se ovim korakom priključujemo zemljama regije te da konačno usvajanje liste reformi i Reformske agende tek predstoji nakon potpisivanja sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu, u skladu s procedurom predviđenom važećim zakonima u BiH - navela je predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Radi se o reformama koje se odnose, među ostalim, na vladavinu prava, demokraciju, institucionalne reforme te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i poduzimanje nužnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena. Kako unutar BiH nije bilo dogovora, sastanak odbora pretpristupnih instrumenata, gdje se trebalo analizirati i ocijeniti reformske agende svih država zapadnog Balkana, odgođen je za listopad. Odmah nakon izbora u BiH. Po svemu sudeći, ovaj dokument jedino u BiH do kraja nije usuglašen upravo zbog političke kampanje najveće bošnjačke stranke - Stranke demokratske akcije (SDA), koja nastoji na sve moguće načine osporiti rad i djelovanje "trojke", koju čine SDP BiH, Naša stranka i Narod i pravda, te je proglasiti izdajnikom. Pa čak i po cijenu zaustavljanja europskoga puta zemlje, što je bila ključna zamisao detroniranja SDA iz vlasti, koji dugi niz godina predstavlja problem i zaustavlja napredovanje zemlje. Valja reći kako je Plan rasta za zapadni Balkan najambiciozniji financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima cilj u sljedećih nekoliko godina udvostručiti ekonomski rast u tim državama koje su aspirantice za članstvo u Europskoj uniji.
SDA-ova blokada
Plan pokriva razdoblje od 2024. do 2027. godine. Od ukupnog iznosa, dvije milijarde eura bit će osigurano kroz grantove, odnosno bespovratnu pomoć, a preostale četiri milijarde eura u obliku zajmova s povoljnim kamatnim stopama. Od ukupnoga iznosa za BiH je predviđeno 1,085 milijardi eura. BiH ima usklađenih 99 posto reformi, a dvije su zapele zbog blokade dužnosnika najsnažnije bošnjačke stranke - Stranke demokratske akcije, a koji, koristeći pozicije u četirima županijama, nastoje dodatno pokolebati i narušiti vjerodostojnost unutar probošnjačke "trojke", čija je jedna od ključnih misija bila pokazati iskorak i mogućnost dogovora oko važnih reformi s hrvatskom odnosno srpskom stranom. Tako su trenutačni problemi s Planom rasta za BiH političke prirode i neispunjavanje potrebnih reformi. Iako su neki političari tvrdili da postoje rokovi za dobivanje sredstava iz Plana rasta, EU nije postavio konkretne rokove, osim krajnjeg roka za realizaciju, a to je 2027. godine. BiH je već izgubila 70 milijuna eura iz prve tranše Plana rasta. Kada se postigao dogovor s vlastima iz Republike Srpske, na scenu su stupili iz SDA, čija su četiri premijera u isto toliko županija osporili dostavljanje usuglašene Reformske agende.