Europska unija upravo je donijela odluku iz područja energetike koja će imati značajne posljedice i po Bosnu i Hercegovinu kao zemlju kandidatkinju koja u procesu pridruživanja svoje politike mora uskladiti s onim europskim. Naime, države članice EU-a danas su usvojile odredbu prema kojoj se potpuna zabrana uvoza ruskog ukapljenog plina primjenjuje od početka 2027. godine, odnosno zabrana uvoza plina iz cjevovoda od jeseni 2027. godine. Bosna i hercegovina, kao što je poznato, trenutačno uvozi plin isključivo iz Rusije preko Turskog toka i Srbije, tako da se kao jedino rješenje, ako zemlja želi poštovati odluke Europske unije, nameće izgradnja Južne interkonekcije.
Pitanje gradnje Južne interkonekcije, strateški značajnog plinovoda koji će diversificirati opskrbu plinom Bosne i Hercegovine, ali i u značajnoj mjeri oslabiti ruski osvajački ratni stroj koji se u velikoj mjeri financira upravo zaradom od energenata, ponovno je u fokusu. Jasno je kako se Republika Hrvatska, država iz koje ćemo u budućnosti dobivati plin, pozicionirala kao jedan od najvažnijih elemenata u osiguranju energetske neovisnosti Europe općenito, odnosno prestanka ovisnosti od ruskih energenata.
Budući plinovod ulazit će u BiH na područja Posušja, a onda će se račvati u dva pravca-prvi će ići prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada i Kupresa prema središnjoj Bosni. Članice Europske unije nedavno su službeno odobrile 19. paket sankcija Rusiji radi njezinog rata protiv Ukrajine, a uključuje zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina što se neizravno veže i u Bosnu i Hercegovinu, državu koja traži način za diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom, a u tom kontekstu od suštinskog jer značaj projekt Južna interkonekcija koji će plin u BiH dovesti preko terminala na otoku Krku.