U Bosni i Hercegovini otvoren je novi politički spor nakon što su se intenzivirali prijepori o tome tko je nadležan za provedbu zakona o elektroničkom potpisu, a ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto ustvrdio je kako je u pozadini sukoba prikriveni plan za secesiju Republike Srpske. Iako je Zakon o elektroničkom potpisu BiH donesen još 2006. godine, njegova provedba započela je tek nakon višegodišnjeg kašnjenja. Istodobno je otvoreno pitanje tko je nadležan za izdavanje vjerodajnica i vođenje odgovarajućeg registra.
Vlasti Republike Srpske ustrajno tvrde kako je riječ o nadležnosti entiteta i njihovih institucija, dok državni zakon propisuje da su za to isključivo nadležne institucije Bosne i Hercegovine. Dodatne prijepore izazvala je odluka Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, na čijem je čelu Dragoljub Reljić, kojom je početkom tjedna zabranjeno Agenciji za identifikacijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) obrađivanje osobnih podataka građana radi izdavanja vjerodajnica za elektroničko potpisivanje. Istovjetna zabrana izrečena je i Upravi za neizravno oporezivanje BiH (UNO), čime su praktično dovedene u pitanje već izdane vjerodajnice građanima i gospodarskim subjektima koji elektroničkim potpisom podmiruju carinske obveze.
Prije toga Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakon kojim se izdavanje vjerodajnica povjerava posebnoj agenciji na entitetskoj razini, što je izazvalo osporavanja zbog mogućeg zadiranja u područje uređeno državnim zakonom. Forto je u utorak u Sarajevu poručio kako se ne radi samo o tehničkom pitanju.
– Ovaj napad iz Republike Srpske neće proći – izjavio je Forto, dodajući kako Bosna i Hercegovina mora funkcionirati kao uređena država te ne može dopustiti preuzimanje državnih nadležnosti na entitetskoj razini.
Prema njegovim riječima, vlasti Republike Srpske vlastiti digitalni identitet smatraju važnim elementom u slučaju provedbe planova za odcjepljenje, a cijeli proces vidi kao dio nastojanja da se entitet postupno oblikuje kao zasebna država. Podsjetio je i na ranije nesuglasice vezane uz izmjene državnog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama, kada su predstavnici Republike Srpske osporavali pojedina rješenja smatrajući ih prijenosom nadležnosti. Forto očekuje da će sudskim putem biti osporena zabrana koju je Agencija za zaštitu osobnih podataka izrekla IDDEEA-i i Upravi za neizravno oporezivanje, upozorivši da bi u suprotnom mogao biti ugrožen proces digitalne integracije BiH sa standardima Europske unije.
– Time se identificira identitet države koja prelazi u digitalno doba – kazao je Forto.
Direktor IDDEEA-e Almir Badnjević odluku Agencije za zaštitu osobnih podataka opisao je kao politički motiviran potez te ustvrdio da iza svega stoji namjera institucija Republike Srpske da samostalno izdaju elektroničke vjerodajnice. S druge strane, dužnosnici Republike Srpske tvrde kako se protive, kako navode, nezakonitom pokušaju države da preuzme nadležnosti koje joj ne pripadaju. Članica Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać izjavila je kako se identitet građana ne može potvrđivati bez povezanosti sa stvarnim identitetom, istaknuvši da su osobni podaci građana u nadležnosti ministarstava unutarnjih poslova.
Konačnu ocjenu ustavnosti zakona o elektroničkom potpisu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske trebao bi dati Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon što je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović.