U prosincu ove godine navršit će se punih 10 godina otkad je potpisan Pariški klimatski sporazum. Sporazum se temeljio na globalnoj suradnji kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na manje od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu, a preferira se nastojanje da se ograniči na 1,5 °C. Tada se 195 zemalja svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obvezalo da će postupno smanjivati svoje emisije plinova stakleničkog efekta, sve do nulte razine u drugoj polovini ovoga stoljeća. U prijevodu, obvezali smo se graditi čistu zemlju, piše Večernji list BiH.
Nekada i sad
Evo što su tada pisali vodeći europski dužnosnici u BiH. - … Nakon ovog povijesnog pomaka, Europska unija je i dalje ponosna zbog ambicioznog Pariškog sporazuma, kao što bi trebala biti i Bosna i Hercegovina. Međutim, nema mjesta za opuštanje nakon uspjeha na konferenciji u Parizu. Štoviše, za ostvarivanje vizije budućnosti s niskim emisijama na globalnoj razini potrebno je usmjeriti našu pozornost s riječi na djela. Europska unija ima više od dva desetljeća iskustva u razvoju i provedbi ambicioznih klimatskih politika, a naše opredjeljenje je jasno u pružanju podrške Bosni i Hercegovini tijekom izrade klimatskih planova i prelaska na gospodarstvo s niskom razinom ugljika i otpornošću na klimatske promjene. Pozivamo sve sudionike da daju svoj doprinos aktivnostima koje će nas odvesti prema održivoj, zdravijoj i prosperitetnijoj budućnosti - poručili su tada u priopćenju šef Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik EU-a veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark i šefovi misija zemalja članica EU-a u Bosni i Hercegovini.
Prošlo je desetljeće, a što se promijenilo? Bh. gradovi redovito su na listi vodećih po onečišćenju zraka, a i oni iz Europe i svijeta, koji su nam nekad prigovarali zbog svega i donekle nas motivirali da počnemo raditi drukčije, danas su prepuni unutarnjih problema, situacija je toliko loša da se nemaju kada baviti klimom. Gotovo 95% država nije dostavilo UN-u nove klimatske planove za 2035. godinu, prema izvješću Carbon Briefa. Ekstremni vremenski uvjeti već su do travnja 2025. godine prouzročili štete vrijedne stotine milijardi dolara. Uzmimo u obzir što se sve od travnja događalo i za koliko se još stotina milijardi povećala šteta. Analize Imperial Collegea pokazuju da su klimatske promjene povećale vjerojatnost katastrofa za 35% i njihov intenzitet za 6% - stoji u izvješću. Sve zemlje koje su potpisale Pariški klimatski sporazum iz 2015. dužne su bile do rujna izraditi nove nacionalne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova, a tjedni pred nama pokazat će koliko ih je to učinilo, a posebno je važno koliko će se dokumenti primjenjivati. U BiH se o smanjenju stakleničkih plinova govori, ali ako netko kaže da se radi nešto, demantiraju ga izvješća koja svrstavaju BiH u vrh najonečišćenijih država na svijetu. U ranijem nacionalnom planu za smanjenje emisija BiH od 2022. do 2030. navedeno je da bi emisije do spomenute godine trebale biti smanjene za 41,21 posto u odnosu na 1990. godinu, dok je nulta emisija predviđena do 2050. godine.
- Analiza mogućnosti za razvoj proizvodnog miksa do 2035. godine obuhvaća postupno smanjenje udjela ugljena u proizvodnom portfelju i proporcionalno povećanje udjela obnovljivih izvora - navodi se u okvirnoj energetskoj strategiji (FES) BiH do 2035. godine. Dokumenata ima, rokovi se produljuju, a dok se čita, sve smjernice kako bi trebalo i više su nego jasne, ali stvarnost je drukčija. Pariški sporazum je i kod nas i u svijetu na rubu propasti. - Treba imati na umu da se Pariški sporazum odnosi na dugoročni prosjek temperature koji ne smije biti premašen kako bismo izbjegli najkatastrofalnije i nepovratne posljedice klimatskih promjena. Ono što smo vidjeli posljednjih godina su privremena prekoračenja ovog ograničenja - kazao je Julien Nicolas, viši znanstvenik u Copernicusu, za Euronews. Objasnio je da se dugoročni prosjek smatra premašenim tek kada razina bude prelazila granicu tijekom prosjeka od 20 godina, razdoblja koje se smatra dovoljnim da opiše klimatske uvjete i izgladi prirodne oscilacije globalne temperature.
Apel znanstvenika
- Kada dostignemo dvadesetogodišnji prosjek globalnih temperatura koji prelazi 1,5 °C, tek tada možemo reći da smo prešli granicu Pariškog sporazuma - kazao je, a najgore je što nedavne prognoze pokazuju da bi se ovaj prag mogao dosegnuti do 2030. godine. Ipak, stručnjaci u Copernicusu ističu da će biti razdoblja “hlađenja”, kao u srpnju 2025., kada je prosječna globalna temperatura bila “samo” 1,25 °C iznad predindustrijske razine, što je rezultat prirodnih klimatskih varijacija. Nažalost, to nije pokazatelj da su klimatske promjene zaustavljene jer vidimo što se događa diljem svijeta u kontekstu vrućina, poplava, potresa i drugih katastrofa. Znanstvenici i dalje pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisije štetnih plinova, pa čak i ako prag od 1,5 °C iz Pariškog sporazuma bude premašen. Kad je BiH u pitanju, godine 2015. u Parizu smo potpisali Klimatski sporazum, a od početne euforije nije ostalo ništa, sve je splasnulo. Nešto slično kao i s osnovnim dokumentom za ovu državu koji smo također potpisali u Parizu još 1995. godine. U šali bismo rekli da je do Pariza, a u stvarnosti je i do nas i do cijeloga svijeta.