Službeni podaci pokazuju pad cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine tijekom svibnja. Međutim, pojeftinjenja koja bilježi statistika za sada se teško prepoznaju u svakodnevnoj kupnji. Rast troškova života i dalje je među najvećim brigama građana, a stručnjaci upozoravaju da se pad cijena ne odražava uvijek i na proizvode koje građani najčešće kupuju.
Potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine u svibnju su, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prosjeku bile niže za jedan posto u odnosu na travanj. Najveći pad zabilježen je u sektoru prijevoza, dok su pojeftinili i hrana te troškovi stanovanja i energenata. Građani ipak ne osjećaju značajnije pojeftinjenje, što potvrđuju i u uličnoj anketi.
"Ja osjetim da je svaki dan sve skuplje, svaki dan je druga cijena. Nijedan dan ne možete ući u samoposluživanje a da je ista cijena", kaže jedna građanka.
Njezina sugrađanka dodaje da osobno nije primijetila nikakav pad cijena: "Nisam stvarno ništa osjetila, samo sam osjetila više i više sve."
S druge strane, ima i onih koji ne prate detaljno promjene na policama. "Ne pratim puno, tako da... Imam mirovinu dobru pa ne osjećam te poteškoće", navodi jedan od umirovljenika.
Ipak, većina građana ističe drastične promjene na tržnicama i u trgovinama:
"Nekad se na tržnici moglo fino uzeti kilo povrća, a sada uzmem po dvije paprike, dvije rajčice", objašnjava jedna građanka, dok drugi dodaje: "Evo vidite, kupio sam dvije smokve. Deset maraka su smokve! Jagode su 12 maraka. Povrće - sve do 10 maraka. Ne mogu vjerovati."
Navode građana potvrđuju i iz Udruge potrošača, gdje upozoravaju da najveći teret za većinu kućanstava i dalje predstavlja hrana, odnosno osnovni troškovi života.
"Već nekoliko godina unazad ključni trošak za jednu četvoročlanu obitelj je hrana. Što nije prihvatljivo ni dopustivo da u 21. stoljeću najveći udar na obiteljski proračun bude hrana. To zaista nije normalno, ali kad pogledamo genezu i uzroke, mi nismo ništa u zadnjih godina uradili po pitanju veće proizvodnje hrane, kontroliranja cijena kroz subvencije itd.", pojasnio je Marin Bago iz Udruge potrošača "Futura" Mostar za N1.
Zbog toga ekonomisti upozoravaju da statistički pad cijena ne mora značiti i stvarno rasterećenje kućnih proračuna. Kažu da se u obračunu inflacije nalazi širok spektar proizvoda i usluga, od kojih mnoge građani koriste rijetko, dok troškovi koji se najviše osjećaju i dalje ostaju visoki.
"Praktično jedini osjetan faktor - cijena koja se smanjila jeste cijena goriva. Međutim, ta cijena goriva pojeftinila je samo troškove transporta kada koristite svoje vozilo - ili ako ste gospodarstvenik ili ako ste građanin - međutim nije se odrazila na cijene transporta putem posrednika, niti su taksi usluge niti je javni prijevoz pojeftinio niti bilo što drugo. Tako da, ovi efekti su minimalni na običnog građanina i gospodarstvenika i činjenica je da to definitivno nije dovoljno da bismo govorili o nekom pozitivnom trendu", poručio je ekonomski stručnjak Igor Gavran.
Unatoč mjesečnom padu cijena, inflacija u Federaciji BiH i dalje iznosi 5,5 posto na godišnjoj razini. Zbog toga stručnjaci smatraju da će građani eventualne efekte pojeftinjenja osjetiti tek ukoliko se pad cijena goriva u narednom razdoblju prelije i na druge proizvode i usluge. No, kako se cijene u pravilu sporije spuštaju nego što rastu, upozoravaju da bi usporavanje inflacije moglo biti vidljivije u statističkim podacima nego u svakodnevnom životu građana.