Poruke koje smo mogli čuti nakon povratka predstavnika institucionalnog, ali i političkog života Republike Srpske iz Washingtona zabrinjavajući su signal kako je predizborna kampanja u Bosni i Hercegovine uvelike uhvatila maha te ubrzanom dinamikom preuzima javni prostor gradeći narativ koji treba poslužiti za mobilizaciju biračkog tijela uoči očekivanih općih izbora u listopadu.
Osvrt na EU put
U izjavama koje su se mogle čuti posebno se ističu one koje je dao lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je de facto proglasio kraj europskog puta Bosne i Hercegovine, kao i okretanje Republike Srpske prema nekim drugim svjetskim adresama koje, osim već tradicionalne Moskve, sada čini i Washington. Iako je svakodnevni život žitelja BiH, pa tako i Republike Srpske, neraskidivo vezan uz europske zemlje, a životni standard i ukupna ekonomska situacija ovisni o ispunjavanju reformi na europskom putu, izjave kojima se sada pravi odmak od onoga što je preuzeto u zadatak mogu dovesti samo do novih situacija u kojima će demografski trendovi nastaviti biti sve lošiji, suočavanje s inflacijom dodatno otežano, projekti usporeni ili zaustavljeni, a stanovništvo RS-a, pa i BiH, ostavljeno da bude na samom europskom dnu.
Dodik je tako, nakon povratka iz SAD-a, naglasio kako podržava Trumpa u ocjeni da Europa nema izglede, da je propala, da ima još godinu dana da se trgne.
- Vjerujem da je u pravu i sve ono što znam o realnom životu upućuje na to da Europa kao takva gubi i da ne može biti mjesto gdje mi težimo te zato treba obustaviti sve aktivnosti na onomu što nama lažno predstavljaju kao put prema Europi. Koji put prema Europi. Naši putovi moraju ići prema Americi, Rusiji, Izraelu, Srbiji. To su naši putovi. Nikakva Europa. Ona ne može sebi pomoći - naglasio je Dodik.
Analizirajući ove izjave, odmah u startu nameće se zaključak kako su uglavnom utemeljene na parcijalnim ocjenama bez utemeljenja u stvarnim podacima. Dapače, upravo je kraj 2025. godine pokazao kako je, nakon godina slabog rasta, eurozona izašla iz razdoblja tvrdoglave inflacije i restriktivnih kamatnih stopa, a ono što nas očekuje u 2026. upućuje na snažniji industrijski rast Europe, uz povratak vlastitim proizvodnim kapacitetima te osnaživanje konkurentnosti na polju novih tehnologija.
Euronews je sredinom prosinca prošle godine, a referirajući se na analize OECD-a, objavio kako će povećanje trgovinskog trenja biti kompenzirano poboljšanim financijskim uvjetima, tekućom kapitalnom potrošnjom iz fondova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i otpornim tržištima rada. Nadalje, The Economic Research portal donosi pet ključnih razloga zbog kojih 2026. donosi optimizam u Europu. Prvi je očekivanje kako će se Njemačka vratiti snažnijem rastu u 2026. godini prvi put u četiri godine. Jedan od razloga za optimizam je i činjenica da Europska unija (EU) planira nabaviti više na vlastitom tržištu, osobito putem svog programa SAFE, koji financira ulaganja u obrambene proizvodne kapacitete u zemljama EU-a. Tu je i Francuska kao mostobran za europski prelazak na umjetnu inteligenciju.
Stvarnost je ipak drugačija
S druge strane, najveći broj tvrtki iz Republike Srpske izvozi na tržišta Europske unije, otamo uvozi repromaterijale, gaji dobru i produktivnu suradnju, a sutra možda i nove investicije. Sve zajedno dovoljan je razlog za demantirati bilo kakve najave o nekakvom velikom padu Europe koji, doduše, priželjkuju mnogi, Rusija pogotovo. Dodikove izjave stoga valja promatrati kroz nekoliko slojeva. Prvi je onaj u formi predizbornog folklora koji treba dodatno ojačati rastuće antieuropsko raspoloženje Srba u BiH iako se u RS slio ogroman novac Europske unije za brojne projekte. Nadalje, tu je i određeno ohrabrenje nakon posjeta Washingtonu, što ipak ima utemeljenja s obzirom na to da trenutačni SAD u EU vidi jednog od glavnih konkurenata. No, upitno je koliko će SAD održati antieuropske politike s obzirom na to da je zaokupljen izgradnjom hibridnog modela stare Monroeove doktrine i usmjerenošću na zapadnu polutku.