Bosna i Hercegovina bilježi osjetan porast migracijskih kretanja, pokazuju najnoviji podaci iz informacije o stanju u području migracija, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo za prvo tromjesečje ove godine. U prva tri mjeseca Službi za poslove sa strancima prijavljeno je 3468 migranata, dok ih je u istom razdoblju 2025. godine bilo 2085. Riječ je o povećanju od 66 posto, što ponovno stavlja upravljanje migracijama i nadzor državne granice među važne izazove za nadležne institucije.
Prihvatni centri
Porast je zabilježen i u podacima Granične policije BiH. Tijekom prvog tromjesečja evidentirane su 1193 osobe u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je broj takvih slučajeva bio znatno manji, riječ je o povećanju od 76 posto, piše Večernji list BiH.
Među osobama otkrivenima prilikom nezakonitog prelaska granice ili pokušaja prelaska najviše je bilo državljana Egipta, njih 136. Slijede državljani Afganistana sa 115 osoba, Pakistana sa 113, Bangladeša sa 68 te Turske sa 63 osobe. Ovi podaci pokazuju da migracijska kretanja obuhvaćaju ljude iz različitih dijelova svijeta, a njihovi se pravni statusi i razlozi dolaska mogu razlikovati. Povećanje je vidljivo i u broju osoba koje borave u privremenim prihvatnim centrima. Od početka siječnja do kraja ožujka 2026. godine u tim je centrima prosječno boravilo oko 925 osoba. U istom razdoblju prethodne godine prosjek je iznosio 581 osobu. Takav rast povećava važnost odgovarajućeg smještaja i organizacije prihvata, kao i koordinacije institucija koje sudjeluju u upravljanju migracijama.
Među ključnim zadaćama nadležnih tijela ostaju nadzor granice, utvrđivanje identiteta i pravnog statusa osoba, postupanje prema ljudima kojima je potrebna međunarodna zaštita te suradnja s drugim državama. Važno je pritom razlikovati broj osoba prijavljenih Službi za poslove sa strancima od broja osoba evidentiranih prilikom nezakonitog prelaska granice.
Odobreni privremeni boravci
Riječ je o različitim kategorijama podataka, pa se te brojke ne mogu jednostavno zbrajati niti se iz njih može zaključiti koliko se migranata u određenom trenutku nalazi na teritoriju BiH. Isto tako, broj prijavljenih osoba sam po sebi ne znači da je svima utvrđen nezakonit boravak.
Migracijska slika Bosne i Hercegovine ne odnosi se samo na nezakonite prelaske granice i privremene prihvatne centre. U prva tri mjeseca ove godine odobreno je i 4569 privremenih boravaka, što je 23 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine. Najčešći razlog za njihovo odobravanje bio je rad.
Taj podatak pokazuje da se u ukupnim migracijskim kretanjima isprepliću različite kategorije dolazaka, od osoba koje traže međunarodnu zaštitu ili nastavljaju put prema drugim europskim državama do stranaca koji u Bosnu i Hercegovinu dolaze zbog zaposlenja. Zbog toga je za razumijevanje stanja potrebno pratiti više pokazatelja, a ne samo broj zabilježenih pokušaja nezakonitog prelaska granice.
Vijeće ministara BiH razmatralo je i izvješće o provedbi akcijskog plana za provedbu Strategije integriranog upravljanja granicom za prošlu godinu. Plan obuhvaća granične provjere i nadzor, suzbijanje prekograničnog kriminala, međunarodnu zaštitu i postupanje prema ranjivim kategorijama, analizu rizika te međunarodnu suradnju.
Rast broja prijavljenih migranata, pokušaja nezakonitog prelaska granice i osoba u prihvatnim centrima pokazuje da će učinkovitost tih mjera i koordinacija nadležnih institucija i dalje biti važni za upravljanje migracijama u BiH. Istodobno, podaci o odobrenim privremenim boravcima potvrđuju da je za cjelovitu sliku potrebno razlikovati nezakonite migracije od zakonitog dolaska i boravka stranih državljana.