Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine podržao je u srijedu dva ključna zakona potrebna za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom no prije njihovog stupanja na snagu mora se provesti postupak usuglašavanja i usvajanja i u Zastupničkom domu, a neizvjesno je hoće li to biti okončano do izbora.
Usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te o Sudu BiH preduvjeti su za početak pregovaračkog procesa što ih je Europsko vijeće načelno odobrilo još u ožujku 2024. godine, ali oni dosad nisu bili usvojeni zbog unutarnjih političkih prijepora.
Zakone o VSTV-u i o Sudu BiH Dom naroda usvojio je u prvom čitanju po skraćenom postupku i na temelju prijedloga kojega je izradilo Ministarstvo pravosuđa BiH. Sada predstoji faza ulaganja amandmana čije je trajanje pa tako i rok za konačno prihvaćanje zakona nemoguće predvidjeti.
Ministar pravosuđa Davor Bunoza kazao je u srijedu da je zakon o VSTV-u u trenutačnom obliku možda najvažniji za pravosuđe u BiH jer osigurava veću odgovornost i transparentnost u radu pravosudnih tijela.
Istaknuo je kako se uvode precizni mehanizmi nadzora i provjera te isključuje politički utjecaj na članove VSTV-a koji imenuju suce i tužitelje.
"Ovo će biti jedan od zakona s najmanjim utjecajem politike na pravosuđe u Europi", ustvrdio je Bunoza.
Prijedlog zakona o VSTV-u BiH mijenja strukturu ovog krovnog pravosudnog tijela povećavajući broj članova sa 15 na 20 uz odredbu da sastav odražava nacionalnu strukturu BiH, odnosno da članovi moraju biti najmanje po četiri pripadnika svakog konstitutivnog naroda uz odgovarajuću teritorijalnu zastupljenost.
Izmjene zakona o Sudu BiH u praksi znače uspostavu prizivnog odjela suda kao samostalnog pravosudnog tijela s neovisnim proračunom i ustrojem.
No usvojeni prijedlog ne definira novo sjedište prizivnog odjela ,a upravo je to bio razlog zbog kojega je vladajuća većina u Republici Srpskoj duže od godinu i pol blokirala zakon insistirajući da bude u Banjoj Luci.
To se pak osporavalo iz praktičnih razloga s obzirom da je sjedište Suda BiH u Sarajevu pa su iz iz institucija EU sugerirali kako je logično sjedište prizivnog odjela bude u Istočnom Sarajevu.
Usvojeni prijedlog to je pitanje ostavio neriješenim uz odredbu da će po usvajanju ovog zakona "u razdoblju od godinu dana biti donesen potpuno novi zakon o Sudu BiH koji će biti sukladan standardima EU" pa se time očevidno pokušava formalno ispuniti uvjet za otvaranje pristupnih pregovora kojega je postavilo Europsko vijeće.
I zakon o VSTV-u sadrži odredbu po kojoj bi njegova primjena počela godinu dana nakon usvajanja pa je to neke zastupnike potaknulo na dodatne kritike. Tako je Šefik Džafrović iz oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) ocijenio kako je ovo tek "pokušaj obmanjivanja institucija EU".
Ostatak rasprave o predloženim zakonima uglavnom se sveo na razmjenu uzajamnih optužbi između zastupnika oporbenih i vladajućih stranaka sa srpskim predznakom, a predsjedatelj Doma naroda i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je kako će zastupnici iz njegove stranke učiniti sve da se konačnim usvajanjem deblokira europski put.
"HDZ BiH će učiniti sve da ovi zakoni dobiju potporu i da barem malo otvorimo vrata za BiH u EU", kazao je Čović.