Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će održati 22. hitnu sjednicu na kojoj će biti razmatrano niz zakonskih prijedloga i odluka od značaja za obranu, policiju, pravosuđe, financije i međunarodnu suradnju.
Na dnevnom redu je prijedlog izmjena Zakona o službi u Oružanim snagama BiH koji će biti razmatran po skraćenom postupku, a njime se predviđa povećanje starosne granice za profesionalnu vojnu službu sa 40 na 45 godina.
Vijeće ministara BiH ranije je obrazložilo da se time želi ublažiti nedostatak kadra i omogućiti fleksibilnije upravljanje karijerama vojnika.
Zakonom o Oružanim snagama BiH propisano je da je maksimalna dužina trajanja službe za vojnike najduže do 40. godine, prema potrebama službe i uz ispunjavanje standarda po osnovi psihofizičke sposobnosti.
- U zemljama regije znatno je veća granica za obavljanje profesionalne vojne službe, pa tako u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici u službi mogu biti do navršene 45. godine života, dok u Hrvatskoj, vojnici mogu biti u profesionalnoj službi čak i do 50. godine. Imajući u vidu činjenicu da u OSBiH nedostaje značajan broj vojnika, smatram da je više nego potrebno u što kraćem roku povećati starosnu granicu trajanja profesionalne vojne službe vojnika u OSBiH kako je to predloženo - naveo je predlagač Džemal Smajić, izaslanik u Domu naroda.
Izaslanici će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a kojeg je ranije, po hitnom postupku, usvojio Zastupnički dom PSBiH. Prijedlog zakona su predložili zastupnici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
U obrazloženju predloženog zakona je navedeno da važeći ne prati realnu razinu odgovornosti, složenosti i tržišne vrijednosti poslova koje obavlja informatičko osoblje s višom i srednjom školskom spremom. Istaknuto je da bi se izmjenom Zakona, kojom bi se osiguralo povećanje/dodatak na plaću od 30 do 50 posto radnicima s višom i srednjom školskom spremom, ispravio očigledan propust i nepravda prema ovoj kategoriji radnika, te bi se spriječilo daljnje napuštanje institucija BiH.
Posebnu pažnju izaziva prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku. U proceduri su tri prijedloga - dva se odnose na produženje angažmana policajaca nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, dok treći predviđa promjene u sustavu ocjenjivanja. Sindikati policijskih organa upozorili su da prijedlozi nisu usuglašeni s njima. Konkretno, Savez sindikata policijskih organa BiH kojeg čine sindikati Granične policije BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.
Na sjednici će se razmatrati i zahtjev Radiotelevizije BiH za rješavanje financijskih problema i dugovanja, što je dio šire rasprave o stabilnosti javnog servisa.
Izaslanici će danas, po zahtjevu izaslanika Želimira Neškovića, razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Na dnevnom redu je i prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se jača energetski regulator i usklađuje domaće zakonodavstvo s EU standardima. Fokus je na stvaranju uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljanju berze električne energije. Predlagač zakona navodi da će se usvajanjem ovog zakona stvoriti uvjeti za uspostavljanje organiziranog tržišta električne energije, formiranje berze i njeno povezivanje sa regionalnim i tržištem EU.
Po zahtjevu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, bit će razmatran Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Na sjednici će se naći i prijedlog izmjena Zakona o Vijeću ministara BiH, kao i prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.
Ova dva zakonska akta predložili su izaslanici Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović, a trebali bi biti razmatrani u prvom čitanju po skraćenom postupku. Predlagači su naveli da je nacrt ovog zakona zasnovan na principima transparentnosti rada VSTV-a, integriteta članova i nosilaca pravosudnih funkcija i transparentnosti izbora nositelja pravosudne funkcije.
Ovim izmjenama broj članova VSTV-a sa sadašnjih 15 bio bi povećan na 20, od kojih je po osam članova iz reda sudaca i tužitelja, po jedan odvjetnik iz entitetskih odvjetničkih komora, dok će po jednog člana imenovati Zastupnički dom PSBiH i Vijeće ministara.
Izaslanici će razmatrati i izmjene Zakona o Sudu BiH, koje uređuju status sudaca Žalbenog odjela kao stalno imenovanih, radi jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja s međunarodnim standardima.
Na dnevnom redu su i inicijativa izaslanika Kemala Ademovića, odluke o imenovanju članova parlamentarnih izaslanstava i grupa prijateljstva, te imenovanja u regulatorne i upravne odbore u oblasti energetike, obrazovanja i javnog servisa.
Sjednica će završiti razmatranjem izvješća o pokušaju postizanja suglasnosti o zaključku izaslanika Šefika Džaferovića i Safeta Softića, te davanjem suglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, uključujući financijske i razvojne projekte s Njemačkom, UN-om, EU programima, Europskom investicionom bankom i Saudijskom Arabijom.