U vremenima kada demografija postaje pitanje broj jedan u sociološkim raspravama i razmatranjima najučinkovitijih mjera pronatalitetne politike, stanje u BiH ne pokazuje znakove oporavka. S jedne strane, politički diskurs zagušen je i zagađen porukama mržnje, podjela i netrpeljivosti drugog i drugačijeg, što u startu vodi lošem poslovnom ambijentu, a onda i nastavku demografskog urušavanja praćenog svekolikim padom životnog standarda.
Podaci za županije
S druge strane, unatoč postojanju brojnih demografskih mjera na svim razinama vlasti, stanje na terenu i dalje upućuje na loše trendove u smislu odnosa broja rođenih i umrlih, a to imamo zahvaliti sljedećoj tezi - dok su god gospodarstvo i europske reforme zadnja rupa na svirali politika u BiH, imat ćemo i nastavak urušavanja konkurentnosti i standarda, a onda i minuse na demografskoj mapi, piše Večernji list BiH.
Podaci Federalnog zavoda za statistiku o demografskim kretanjima za osam mjeseci otkrivaju da od deset županija samo jedna ostvaruje demografski plus u šest od osam mjeseci. Riječ je o Zapadnohercegovačkoj županiji, primjeru dobro posloženog seta demografskih mjera, ali i produktivnog odnosa vlasti prema poslovnoj zajednici. Na drugom mjestu je Sarajevska županija, koja bilježi tri pozitivna mjeseca - lipanj, srpanj i kolovoz. U ovoj godini po jedan pozitivan mjesec imale su dvije županije - Hercegovačko-neretvanska u srpnju i Bosansko-podrinjska županija u kolovozu.
Promatrajući Federaciju BiH, u osam mjeseci ove godine rođeno je 10.245, a umrla 13.121 osoba, što je prilično poražavajuće. Tim više što je pitanje izravnih demografskih mjera i njihove provedbe u Federaciji BiH ipak u svojevrsnom zamahu, uključujući i sve izdašnije potpore na razinama županija. Nadalje, u opticaju je i projekt donošenja kvaziuniverzalnog dječjeg dodatka koji bi u početku obuhvatio svu djecu do sedam godina, kao i dio djece od sedam do 18 godina, ovisno o cenzusu. Međutim, sociolozi, ekonomisti i demografi svjesni su da na prirodno kretanje stanovništva utječe značajno veći broj faktora, a najveći dio nema izravnu povezanost s demografskim mjerama, već je uglavnom riječ o gospodarskim posljedicama loše političke situacije i s time povezane nekonkurentne poslovne klime.
Utjecaj krize
Stanje permanentne političke krize u Bosni i Hercegovini, ali i blokada provedbi gospodarskih reformi iz europskog paketa, uključujući i nikad realizirane mjere iz Reformske agende, čine dobar dio ledene sante demografskog potopa koji se ne vidi tek površnim pogledom. Umjesto da Bosna i Hercegovina iskoristi priliku koja joj se nudi kroz obnovljeni interes Europske unije za osnaživanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te stvori takav ambijent pogodan za privlačenje novih investicija, politička klima i neizvršavanje obveza u pravilu vode zaobilaženju BiH. Stanovništvo stari, mladi svoju budućnost uglavnom vide u nekoj od zemalja Europske unije.