Gubitak posla odmah se odražava na kućni budžet. Najam ili rata kredita, leasing, osiguranja i ostali troškovi nastavljaju se plaćati, dok naknada za nezaposlene pokriva samo dio dotadašnjih primanja. Privatno osiguranje od nezaposlenosti, odnosno police zaštite plaće, mogu nadoknaditi dio tog manjka, piše Fenix magazin.
U Njemačkoj naknada za nezaposlene uglavnom iznosi 60 posto tzv. osnovice za naknadu, odnosno 67 posto za osobe koje ispunjavaju uvjete za povećanu stopu. Međutim, nije riječ jednostavno o 60 ili 67 posto posljednje neto plaće. Pri izračunu se od prethodne bruto plaće najprije uzimaju u obzir porezi i određeni socijalni doprinosi, a tek se potom primjenjuje odgovarajući postotak.
Kod osoba s višim primanjima razlika može biti još izraženija jer se kod obračuna uzima u obzir samo prihod do zakonski određene granice. Osim toga, naknada se ne isplaćuje neograničeno dugo. Za mlađe od 50 godina u pravilu može trajati najviše 12 mjeseci, dok se za starije osobe razdoblje postupno produljuje. Za osobe od 58 godina, uz ispunjene uvjete, moguće je primati naknadu do 24 mjeseca.
Što pokriva privatno osiguranje?
Privatna polica ne zamjenjuje državnu naknadu, već joj dodaje unaprijed ugovoreni mjesečni iznos. Na tržištu postoje proizvodi koji, primjerice, mogu isplaćivati do 2.000 eura mjesečno, ali stvarni iznos i uvjeti ovise o konkretnoj polici.
Primjerice, osoba može nakon gubitka posla primati 2.100 eura državne naknade, dok su joj prethodni prihodi bili znatno veći. Ako ima ugovorenu privatnu naknadu od 800 eura mjesečno, taj iznos može ublažiti dio pada prihoda.
Prilikom procjene isplati li se takva polica, treba uzeti u obzir stvarne mjesečne troškove, postojeću ušteđevinu, eventualni drugi prihod u kućanstvu i očekivani iznos državne naknade.
Ključno je kada osiguranje ne isplaćuje novac
Naziv „osiguranje od nezaposlenosti” može zvučati kao da pokriva svaki gubitak posla, ali to nije slučaj. Presudni su uvjeti police.
Posebno treba provjeriti što se događa u slučaju vlastitog otkaza, otkaza zbog ponašanja radnika, isteka ugovora na određeno, sporazumnog raskida ugovora, otkaza tijekom probnog roka ili unaprijed najavljenog smanjenja broja zaposlenih. Neki od tih slučajeva mogu biti potpuno isključeni ili pokriveni samo pod određenim uvjetima.
Važne su i karenca i čekanje na isplatu. Kod jednog aktualnog slučaja, primjerice, postoji čekanje od 90 dana od sklapanja ugovora. Ako otkaz stigne unutar tog razdoblja, osiguranje ne pokriva taj slučaj. Nadalje, pravo na isplatu nastaje tek ako nezaposlenost traje dulje od 60 dana. Nakon 61. dana isplata se može obračunati retroaktivno od prvog dana nezaposlenosti.
Takvi detalji mogu bitno utjecati na stvarnu vrijednost police.
Ušteđevina ili osiguranje?
Privatno osiguranje prvenstveno služi za očuvanje likvidnosti. Veću korist može imati osoba koja ima visoke fiksne troškove i malu financijsku rezervu. S druge strane, osoba koja ima dovoljno ušteđevine za nekoliko mjeseci nezaposlenosti možda može sama pokriti eventualni manjak prihoda.
Zato prije ugovaranja police treba napraviti jednostavan izračun: kolika bi bila državna naknada, koliki su nužni mjesečni troškovi i koliko dugo postojeća ušteđevina može pokrivati razliku.
Važno je i da se osiguranje od nezaposlenosti ne poistovjećuje s osiguranjem od invalidnosti ili naknadom za bolovanje. Riječ je o različitim rizicima i različitim uvjetima isplate.
Što je sa samozaposlenima?
Samozaposlene osobe u Njemačkoj mogu, pod određenim uvjetima, koristiti dobrovoljno zakonsko osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Zahtjev se u pravilu mora podnijeti unutar tri mjeseca od početka samozaposlenosti.
Jedan od uvjeta je da je osoba u prethodnih 30 mjeseci najmanje 12 mjeseci bila obvezno osigurana ili da je neposredno prije samozaposlenosti imala pravo na naknadu za nezaposlene ili drugu odgovarajuću naknadu.
U 2026. godini stopa doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti iznosi 2,6 posto, dok se za samozaposlene doprinos računa prema zakonski određenoj osnovici.
Privatno osiguranje od nezaposlenosti može biti korisno za osobe kojima bi gubitak posla stvorio veliku rupu u kućnom budžetu. Međutim, nije riječ o univerzalnom proizvodu koji je potreban svima.
Prije sklapanja ugovora najvažnije je provjeriti koji su razlozi otkaza pokriveni, kolika je karenca, koliko dugo nezaposlenost mora trajati prije isplate, koliko dugo se naknada isplaćuje i koji je maksimalni mjesečni iznos.
Jednako važna je vlastita financijska rezerva. Osoba koja može šest ili dvanaest mjeseci živjeti od ušteđevine ima potpuno drugačiju potrebu za ovakvom policom od kućanstva s velikim kreditom i malim financijskim zalihama.