Unatoč poskupljenju goriva u BiH, ono se nesmanjenim tempom i dalje toči, potvrdilo je to nekoliko djelatnika s crpki u Sarajevskoj županiji. Ljudi voze i dalje bez obzira na povećanje cijena, piše Večernji list BiH. Iako je najosjetnije poskupio ukapljeni plin, prema riječima djelatnika sa sarajevskih crpki, plin svake godine u zimskom razdoblju poskupi tako da nema značajnijeg pada potrošnje ove vrste energenta. Nema ništa ni od najavljivanih drakonskih poskupljenja prehrambenih proizvoda i nekih usluga. Primjerice, taksi-usluge u Sarajevu još su uvijek na istoj cijeni, gradski prijevoz također, a što se tiče prehrambenih proizvoda, oni i bez poskupljenja goriva rastu “puzajućim” povećanjima mjesečno.
Još uvijek nema panike
Kompanije poput Energopetrola i Ine još uvijek nemaju konkretne podatke o prodaji goriva za veljaču. S obzirom na spomenuti iznos poskupljenja goriva, odnosno količinu koja se dnevno proda na benzinskim crpkama u BiH, vozači dnevno za gorivo izdvajaju skoro 600.000 KM više. Naime, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je tijekom 2016. ukupna potrošnja naftnih prerađevina iznosila skoro 1,42 milijarde litara. Od toga, 82 posto otpada na promet, što znači da godišnje potrošimo 1,2 milijarde, a dnevno oko 3,3 milijuna litara goriva. Za sada je evidentno da će se rast cijena goriva, osim na građane koji posjeduju vozilo, najviše odraziti na sektor kopnenog prijevoza. Prema podacima LRC-a u 2016. godini, u ovom sektoru poslovalo je 1716 kompanija koje su zapošljavale 22.999 osoba. Ove kompanije su tijekom 2016. godine imale prihode od 1,8 milijardi KM. Distributeri tvrde da ovim poskupljenjem zarađuje samo država. Nisu sudjelovali u izmjenama Zakona o trošarinama i sada su, kažu, prinuđeni povećati cijene. Distributeri neće imati nikakvu korist od poskupljenja goriva jer navedeni iznosi povećanih cijena nafte i naftnih prerađevina idu isključivo u državnu blagajnu. Većina ih tvrdi kako će imati štetu od poskupljenja jer su očekivali pad prometa početkom primjene izmijenjenog Zakona. Važno je istaknuti i da distributeri nafte i naftnih prerađevina još uvijek imaju najmanju maržu u regiji te da usklađuju cijene svojih proizvoda s promjenama na tržištu nafte i naftnih prerađevina. Kako nema još uvijek značajnijih pokazatelja pada prometa nafte, važno je spomenuti još jednu činjenicu.
Velik broj uvezenih vozila
Naime, zaključno s 31. prosinca, uvezeno je 70.976 automobila, a ukupna vrijednost iznosila je čak 836,265.316,33 KM. Na ove četverokotače plaćeno je 184,743.023,15 KM davanja. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, od navedenog broja uvezenih auta, 60.079 je rabljenih, dok je 10.897 novih automobila. Svi su oni već na cestama u BiH, a to znači da troše i gorivo. Podsjećanja radi, u BiH su od 1. veljače stupile na snagu nove veće cijene goriva za motorna vozila kao rezultat uvođenja dodatnih trošarina iz kojih bi se trebala financirati gradnja novih prometnica. Gorivo u BiH najjeftinije je u regiji pa je to bio razlog zbog kojega su u toj zemlji svoje spremnike punili i brojni stanovnici pograničnih dijelova Hrvatske. Sukladno zakonu koji je, na inzistiranje međunarodnih kreditora, početkom siječnja usvojio Parlament BiH, gorivo u BiH poskupjelo je za 20 feninga, odnosno 10 eurocenti po litri. Litra najprodavanijeg bezolovnog benzina BMB 95 košta 2,10 konvertibilnih maraka pa je neznatno skuplja nego, primjerice, u Bugarskoj, no još uvijek jeftinija nego u Hrvatskoj, i to za oko 20 eurocenti. Litra dizelskog goriva na crpkama u BiH košta 2,25 konvertibilnih maraka odnosno oko 1,15 eura. Najviše je poskupio ukapljeni plin, čija je cijena na crpkama, s 80 feninga po litri, povećana na 1,20 konvertibilnih maraka.