Unatoč polemikama i različitim ocjenama ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini, činjenica je da službene brojke govore o pozitivnim trendovima bruto društvenog proizvoda i zaposlenosti. U pitanju su samo neki od čimbenika gospodarskog stanja i uopće stanja ekonomije, pa za ozbiljniju ukupnu sliku treba analizirati i druge pokazatelje.
Ima odstupanja i među entitetima, pa je tako Federalni zavod za programiranje razvoja nedavno objavio makroekonomske pokazatelje po županijama FBiH za 2024. godinu koji pokazuju da je prošle godine rastao BDP i broj zaposlenih u Federaciji BiH, ali upućuje i na neke dugoročno ozbiljne probleme za našu ekonomiju, poput demografskog pada. Tako je BDP Federacije BiH u 2024. godini iznosio 34,5 milijardi KM, što predstavlja nominalni rast od 7,9 posto i procijenjeni realni rast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano po stanovniku, BDP je dosegnuo 16.089 KM, uz nastavak rasta u gotovo svim djelatnostima, posebno u obrazovanju, građevinarstvu i vađenju ruda i kamena, dok je pad zabilježen u proizvodnji i opskrbi energijom.
Opadanje broja stanovnika
Ono što brine su, dakle, negativni demografski trendovi. Procijenjeni broj stanovnika u FBiH sredinom 2024. godine iznosio je 2,144.748, što je pad od 0,2 posto u odnosu na 2023. godinu. U brojevima to je manje za 5306 stanovnika. U razdoblju 2020. - 2024. godine broj stanovnika prosječno je godišnje opadao za 0,5 posto. Znači da nas je u BiH sve manje, ali i da smo, u cjelini gledano, sve starije društvo, a to ima itekako velikog utjecaja na ekonomiju. Udio starijeg stanovništva (65+) dosegnuo je 18,5 posto, što upućuje na proces intenzivnog starenja populacije i rastuće pritiske na sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Stopa općeg fertiliteta u FBiH ima vrlo nisku vrijednost i iznosi 32,278, populacija pokazuje slabu reproduktivnu aktivnost. Uzimajući u obzir činjenicu da stopa ukupnog fertiliteta treba biti na razini 2,1 djeteta po ženi kako bi se osigurala stopa jednostavne reprodukcije stanovništva, možemo reći da smo ušli u proces starenja i smanjenja populacije. Od ukupnog broja stanovnika u 2024. godini, populacija 0 - 14 godina čini tek 13,2 posto, radno sposobna populacija 15 - 64 godine ima udio od 68,2 posto, dok populacija od 65 godina i više čini 18,5 posto broja stanovnika Federacije.
Nedostaje radnika
Sve ovo jasno pokazuje da će mirovinski sustav biti sve više opterećen te da će se morati tražiti nove formule za njegovu održivost. Čarobnog i brzog rješenja nema, a izravan utjecaj negativnih demografskih trendova osjetit će se i na financiranju zdravstvenog sustava, ali i nedostatku kvalificirane radne snage. Iako je broj zaposlenih u 2024. godini iznosio 547.660 osoba, što je rast za 1,2 posto u odnosu na 2023. godinu, to je tek djelomično razlog za zadovoljstvo. Baš kao i podatak da je stopa anketne nezaposlenosti smanjena na 14,3 posto, a broj registriranih nezaposlenih osoba pao na 260.298. Poslodavci se žale na nedostatak radnika i kalkuliraju, samo u Federaciji, brojem od 50.000 nedostajućih radnika. Pritom, iz Vlade upozoravaju kako je među onima koji su formalno na burzi rada mnogo onih koji uopće ne traže i ne žele posao, pa se na njih u potrazi za pravim radnicima ne može računati. Kao rješenje ostaje samo uvoz strane radne snage.
Što se tiče fiskalnih prihoda, kao još jednog pokazatelja ekonomskog stanja, statistike pokazuju da i dalje rastu. Tako su porezi na dohotke fizičkih osoba u 2024. dosegnuli 882 milijuna KM ili 411 KM po stanovniku. Prosječna neto plaća porasla je na 1373 KM, a prosječna mirovina na 623 KM, uz rast broja umirovljenika na 453.900. Istodobno je zabilježen rast trgovinskog deficita, koji je dosegnuo 9,46 milijardi KM, uz pad pokrivenosti uvoza izvozom na 53,2 posto. To baš i nisu ohrabrujući pokazatelji. Njima treba dodati i značajnu ovisnost bosanskohercegovačke ekonomije o velikim ekonomijama, posebno Europske unije. Dogode li se neke značajnije promjene u Njemačkoj i ostatku Unije, ne treba sumnjati da će to imati učinak tsunamija u BiH.