U prosincu 2023. godine danski je parlament relativno tijesnom većinom (94-77) prihvatio takozvani "Zakon o Kuranu", kojim je zabranjeno neprimjereno postupanje s vjerskim tekstovima od važnosti za priznate religijske zajednice. Četiri opozicijske stranke sada su pokrenule inicijativu za opozivom tog zakona.
Iako se odnosi i na Bibliju, Toru i druge religijske knjige, Zakon o Kuranu dobio je ovaj kolokvijalni naziv zato što se njime ponajprije namjeravalo zaustaviti sve češća spaljivanja svete knjige islama. Muslimani vjeruju da je Kuran Božja objava (Allahova riječ) koju je prorok Muhamed primao preko meleka Džibrila (Gabrijela) i potom je prenošena usmeno i kasnije zapisana.
Spaljivanje Kurana eskaliralo je 2019. godine
Kuran je postao metom spaljivanja i skrnavljenja u Skandinaviji i općenito u zapadnoeuropskim zemljama nakon imigracijskog vala u kojem je s Bliskog i Srednjeg istoka i sjeverne Afrike u posljednjih petnaestak godina pristiglo najmanje četiri milijuna muslimana.
Spaljivanje Kurana eskaliralo je 2019. godine, a najčešće su počinitelji bili ekstremni desničari i protuislamistički aktivisti koji su svoje performanse koristili za privlačenje pažnje javnosti na svoje političke ciljeve, polarizaciju društva i ukazivanje na navodno zamjenu stanovništva.
S obzirom na to da su sustavni napadi na Kuran u Danskoj izazvali nezadovoljstvo i bijesne reakcije islamskog svijeta i pridonijeli povećanju terorističke prijetnje i diplomatskih napetosti, danska vlada lijevog centra premijerke Mette Frederiksen odlučila je reagirati iz vanjskopolitičkih i sigurnosnih razloga.
U obrazloženju zakonske promjene spominje se nagli porast incidenata vezanih za vjerske knjige i zastave. Danska policija je samo od 21. srpnja do 24. listopada 2023. zabilježila 483 takvih događaja. Vlada je zaključila da više takvih incidenata nosi i veći rizik od radikalizacije, osvete i sigurnosnih posljedica.
Ograničenje slobode izražavanja
Međutim, kritičari su ukazivali da se Zakonom o Kuranu de facto uvodi ograničenje slobode izražavanja i da je riječ o popuštanju pod vanjskim pritiskom. Sedam mjeseci prije sljedećih parlamentarnih izbora, stranački čelnici Konzervativaca, Liberalne alijanse, Danske narodne stranke i Danskih demokrata ističu iste argumente.
Susie Jessen, politička glasnogovornica desničarskih Danskih demokrata, smatra da je Zakon o Kuranu bio vladino popuštanje pod pritiskom iz islamskog svijeta: "Ne treba dopustiti arapskim zemljama da diktiraju dansko zakonodavstvo. Ako se uplašimo svaki put kad nas islamisti pritisnu i iznova popustimo, onda kompromitiramo vlastite vrijednosti - pravo da možemo reći, učiniti i nacrtati točno ono što želimo".
Prema spomenutom zakonu, neprimjereno postupanje može uključivati paljenje, prljanje, gaženje, udaranje nogama, rezanje na komade, ubadanje nožem i zamatanje vjerske knjige u svinjsko meso. Međutim, zamatanje vjerske knjige u zastavu duginih boja nije kažnjivo.
Zakon se ne odnosi na izjave i crteže
U umjetnosti je neprimjereno postupanje prihvatljivo ako predstavlja manji ili sporedni dio umjetničkog djela. Na primjer, ako se Biblija ili Kuran rastrgaju na komade tijekom koncerta. Zakon se ne odnosi na usmene izjave ili pisane tekstove i crteže o vjerskim knjigama i temama.
Rasmus Paludan, lider danske ekstremno desne stranke Stram Kurs, prvi je osuđen prema Zakonu o Kuranu. Paludan je posljednjih godina javno spalio desetke primjeraka Kurana u Danskoj i Švedskoj, a za trganje stranica iz Kurana koje je u lipnju 2024. uživo prenosio na Facebooku dobio je novčanu kaznu. Danski zakon za takvo nešto predviđa i do dvije godine zatvora.
Zagovornici zabrane skrnavljenja vjerskih knjiga ističu da se u nešto više od tri mjeseca nakon usvajanja zakona dogodilo samo pet spaljivanja knjiga. Preben Bang Henriksen, parlamentarni zastupnik iz redova konzervativno-liberalne stranke Venstre, koja je dio vladajuće koalicije, ističe da je ozbiljna teroristička prijetnja razlog da zakon i dalje bude na snazi.
"Nije nužno spaljivati Kuran da bi se izrazilo mišljenje"
"Nema nikakvog razloga da se zakon koji daje učinke ukida. To je kao da uložite u protuprovalni alarm i onda ga, budući da nema provale, odlučite ukloniti. To se neće dogoditi. Nije nužno spaljivati Kuran da bi se izrazilo neko mišljenje", rekao je Bang Henriksen.
Parlamentarni zastupnik Venstrea ističe da su nepuna dva mjeseca prije uvođenja danskog zakona u Bruxellesu na ulici vatrenim oružjem ubijena dvojica švedskih navijača, što je bio teroristički odgovor islamista na spaljivanje Kurana u Švedskoj.
Švedski zakoni, naime, još od 1971. godine ne zabranjuju izrijekom spaljivanje ili uništavanje religijskih knjiga, pa čak ni nacionalne zastave. Kriminalizacija takvih djela ovisi o tome jesu li povezana s narušavanjem javnog reda ili prijetnjama protiv određenih vjerskih, etničkih i drugih populacijskih skupina.
Ustupak glasnim i militantnim islamističkim vođama
Nils Funcke, švedski novinar, publicist i stručnjak za slobodu medija i javnog izražavanja, ovako je prije dvije godine za dnevni list Göteborgs-Posten komentirao donošenje kontroverznog Zakona o Kuranu u Danskoj:
"Ovo je ustupak militantnim i glasnim islamističkim vođama diljem svijeta koji zahtijevaju zabranu spaljivanja Kurana. Žalosno je što su Danci kapitulirali i bojim se da bi to moglo postati argument za donošenje sličnog zakona u Švedskoj".