Da se krivotvore novčanice, dokumenti ili luksuzna odjeća - znamo odavno, no sve su veći problem krivotvorine hrane i pića. Vlasti diljem Europske unije prošle su godine zaplijenile krivotvorene prehrambene proizvode u vrijednosti od 91 milijun eura. Zaplijenjene su 22 tisuće tona krivotvorene hrane, ali i 850 tisuća litara pića.
Provedena istraživanja
Nedavna izvješća pokazala su da krivotvorenje u sektoru hrane i pića predstavlja sve prisutniju prijetnju i rizik, navodi Europski ured za intelektualno vlasništvo (EUIPO), dodajući kako su, uz zdravlje potrošača, na udaru i europska gospodarstva, radna mjesta te kulinarsko nasljeđe. Prema istraživanju o procjeni prijetnje kaznenih djela protiv intelektualnog vlasništva (OCTA) iz 2022. godine, prehrambeni proizvodi - posebno kolačići, tjestenina, čips i slatkiši - bili su druga najzapljenjenija kategorija proizvoda na vanjskim granicama EU-a 2020. godine. EUIPO naglašava kako krivotvoritelji manipuliraju oznakama i pakiranjima hrane te prilagođavaju proizvodne procese, ciljajući na proizvode visoke vrijednosti, dok izvješće SOCTA za 2021. otkriva da lažni prehrambeni proizvodi sadrže opasne tvari poput metanola, žive, fipronila i raznih insekticida ili pesticida. Zajednička operacija Europola i Interpola "OPSON" u prošloj je godini rezultirala razbijanjem 11 kriminalnih mreža i prijavom 278 osoba pravosudnim tijelima, dodaje EUIPO koji pruža podršku operaciji kroz stručnost u području intelektualnog vlasništva, obuku i suradnju s tijelima za provedbu zakona. - Krivotvorena hrana i piće velika su briga za javno zdravlje. Cilj naše kampanje je opskrbiti potrošače znanjem kako se zaštititi, a istodobno podržavati zakonite tvrtke koje podržavaju standarde kvalitete EU-a. Ovo je bitka koju moramo voditi zajedno - vlasti, proizvođači i potrošači podjednako - rekao je João Negrão, izvršni direktor EUIPO-a. Prema podacima EUIPO-a, sektor vina i žestokih pića bio je jedan od najpogođenijih krivotvorenjem u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Ukupno je zbog krivotvorenja godišnje izgubljeno 2289 milijuna eura u prodaji i uništeno gotovo 5700 radnih mjesta u EU, dok je gubitak poreznih prihoda od tih proizvoda također bio znatan. EUIPO ističe kako su među najčešće prijavljenim zemljama podrijetla krivotvorene hrane i pića zaplijenjenih na vanjskoj granici EU-a 2019. i 2020. godine bile Kina i Turska.
Stanje u BiH
Europska unija bori se protiv krivotvorene hrane i štiti svoje građane, a što je s nama!? Svi prehrambeni proizvodi koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje ljudi povučeni su u BiH putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje EU RASFF, čija je kontaktna točka i Agencija za sigurnost hrane BiH. Sreća je što BiH koristi europski sustav uzbunjivanja, međutim, veliki je problem uvozne hrane iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Nažalost, mi se uglavnom oslanjamo na europski sustav. Podsjetimo, cijelu prošlu godinu u BiH nije provođen višegodišnji program kontrole pesticida u hrani biljnog i životinjskog podrijetla, a razlog je bio izostanak suglasnosti Ministarstva za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj RS-a. Nerijetko se na granici EU-a otkrije neispravnost prehrambenih artikala proizvedenih u BiH. Pa je tako krajem travnja ove godine u čipsu s okusom goveđeg mesa, podrijetlom iz BiH, utvrđena povišena razine akrilamida prilikom graničnih kontrola pri uvozu u Hrvatsku, zbog čega postoji rizik od konzumacije ovog proizvoda, objavila je Agencija za sigurnost hrane BiH. Inicijalnom procjenom rizika utvrđeno je da dobivene vrijednosti upućuju na zabrinutost u pogledu neoplastičnih efekata te da se rizik od konzumacije predmetnog proizvoda ne može isključiti. Uvoz čipsa u Hrvatsku nije dopušten, a pitanje je što je s našim građanima koji ga konzumiraju. Svake godine oko 600 milijuna ljudi oboli zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane, a 420.000 ih umre od posljedica takvih oboljenja.
Djeca mlađa od pet godina čine 30% svih smrtnih slučajeva prouzročenih hranom prenosivih bolesti, iako čine samo 9% svjetske populacije. Posljednje istraživanje Eurobarometra o sigurnosti hrane prošireno je na svih sedam zemalja u procesu pristupanja EU, a prvi put u ovom istraživanju sudjelovali su i građani BiH. Rezultati istraživanja pokazuju da je građanima BiH pri kupnji hrane najvažnija cijena (64%), zatim sigurnost (54%) pa okus hrane (44%).