Najezda krpelja u BiH proteklih dana stvara veliku zabrinutost među građanima, a čekaonice hitnih službi prepune su pacijenata koji traže pomoć nakon ugriza. Liječnici upozoravaju kako među pacijentima uvjerljivo prednjače djeca, a roditelji iznenađeno svjedoče o velikom broju slučajeva u vrlo kratkom razdoblju.
Bebu ugrizao krpelj
Prema riječima jednog roditelja, bebu je ugrizao krpelj kada je bila na travi te su je odmah odvezli u Službu hitne pomoći.
"Doveli smo bebu u Hitnu pomoć zbog krpelja, a u čekaonici smo zatekli još nekoliko roditelja s djecom koja su imala isti problem. To me iznenadilo i zabrinulo jer nisam očekivala da je toliko slučajeva u kratkom razdoblju. Medicinsko osoblje je krpelja uklonilo pomoću tupfera i sapuna, nakon čega smo dobili upute da pratimo mjesto ugriza i eventualne simptome", kazala je jedna majka iz Banje Luke.
Kako dodaje, srećom, mjesto gdje je bio krpelj nije postajalo crveno pa dijete više nije vodila liječniku.
Još jedna majka kazala je kako je njezina kći također na koži ugledala krpelja te su je odvezli u Hitnu.
Pratiti mjesto ugriza
"Nisam željela riskirati pa smo odmah otišli u Hitnu pomoć. Tamo su joj uklonili krpelja i savjetovali nas da pratimo mjesto ugriza. Ovakve situacije sigurno zabrinu svakog roditelja", kazala je za Nezavisne te dodala da je u čekaonici bilo još djece s krpeljem.
Krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina
Kako kažu iz JZU Institut za javno zdravstvo, krpelji su sitni paraziti koji se hrane krvlju domaćina, a najčešće se nalaze u visokoj travi, grmlju, šumskim područjima, parkovima i neuređenim zelenim površinama.
"Inače u prirodi krpelji čekaju domaćina na vrhovima trave i niskog raslinja, odakle se lako zakače za kožu ljudi ili životinja pri prolasku kroz vegetaciju. Najaktivniji su u toplijem dijelu godine, posebno od proljeća do početka ljeta, ali se u povoljnim klimatskim uvjetima mogu javiti i izvan tog razdoblja", objavili su oni na društvenim mrežama.
Mogu prenijeti nekoliko bolesti
Krpelji ugrizom, kako dalje dodaju, mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, koje su uglavnom bolesti životinja, a samo pod određenim uvjetima se prenose i na ljude.
"Krpelji se zaraze sisanjem krvi zaražene životinje ili transovarijalnim prijenosom od majke na potomstvo. Ljudi se zaraze nakon ugriza zaraženog krpelja koji slinom prenese uzročnike na čovjeka, ali i gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznica", objasnili su oni.
Dodaju da su bolesti koje krpelji mogu prenijeti: lajmska bolest, krpeljni meningoencefalitis, tularemija, Krimska-Kongo hemoragijska vrućica, rikecioze, erlihioza i dr.
Cijepljenje
"Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa. Treba naglasiti da cjepivo štiti samo od ove bolesti koju prenose krpelji, ali ne i od lajmske koja je najčešća na našim prostorima", istaknuli su.
Ako je došlo do uboda, kako dalje objašnjavaju, odstranjivanje krpelja iz kože treba se napraviti bez čupanja i gnječenja.
"Prije vađenja krpelja ne treba stavljati nikakva kemijska sredstva (alkohol, benzin, ulja i dr.) jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta. Preporuka je da se krpelj ne okreće i ne uvrće te ga izvucite bez trzaja. Krpelja treba odstraniti pincetom, hvatanjem što bliže koži laganim povlačenjem, a poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinficirati. Mjesto uboda krpelja treba se promatrati do mjesec dana. Pojava crvenila (erythema migrans) dokaz je zaraze uzročnikom lajmske bolesti koji zahtijeva liječenje", istaknuli su.
Simptomi
Ako primijetite neke od sljedećih zdravstvenih promjena, obvezno se javite liječniku:
Crvenilo koje se širi oko mjesta ugriza (erythema migrans)
Povišena tjelesna temperatura
Glavobolja
Umor i malaksalost
Bolovi u mišićima i zglobovima
Otečeni limfni čvorovi
Neurološki simptomi u težim slučajevima
Preporuke
Iz JZU Institut za javno zdravstvo preporučuju stanovništvu:
Izbjegavanje područja sa zaraženim krpeljima, endemskih područja
Košnju trave i uređivanje terena na kojima ljudi najčešće borave samo uz nošenje zaštitnih odijela
Izbjegavati provlačenje kroz visku travu i gusto raslinje
Kretati se označenim stazama u prirodi
Korištenje insekticida za uništavanje krpelja (na tijelo i odjeću, posebno na dijelovima tijela koji su otkriveni)
Adekvatno odijevanje (dugi rukavi i nogavice, odjeća uz tijelo, hlače uvući u čarape, nošenje kapa i šešira)
Poslije dolaska iz prirode pregledati odjeću i cijelo tijelo, prvenstveno kod djece (treba imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i drugim stvarima, npr. torbi).