"Vidimo da se po Europi događa cijeli val protesta, od Španjolske, Italije, Francuske, i to je u biti ono što nas zabrinjava, posebno kada pojedini stručnjaci govore da bi nam se, s obzirom na cijene energije, derivata, goriva, mogla dogoditi eksplozija poskupljenja hrane vezano uz 2027. godinu, ali ne samo radi globalnih sukoba, nego i zbog suše koja je bila ove godine u cijeloj Europskoj uniji", kazao je ondje predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Dražen Jović.
On se time očito pozvao na ljetošnja upozorenja stručnjaka potaknuta djelovanjem klimatskog fenomena El Niña čiji bi utjecaj mogao biti posebno izrađen sljedeće godine, piše N1.
Crne prognoze analitičara
Analitičari Goldman Sachsa upozorili kako bi zbog El Niña cijena hrane globalno mogla narasti čak za 15,8 posto, ovisno o vrsti hrane i dijelu svijeta u kojem se prodaje, a najjače posljedice osjetile bi se u drugoj polovici 2028. godine. Za Europu su u Godman Sachsu procijenili kako bi rast cijena hrane mogao biti 1,3 posto.
Europska središnja banka još je 2023. upozorila kako bi snažan El Niño mogao izazvati globalni rast cijena prehrambenih proizvoda do devet posto, a najviše soje, kukuruza i riže. Analitičari UniCredita previđaju, pak, da bi u ekstremnom scenariju utjecaj El Niña mogao rezultirati padom globalne poljoprivredne proizvodnje za 14,3 posto pri čemu bi najviše poskupjeli riža, šećer, kava i palmino ulje.
A početkom listopada Organizacija UN‑a za hranu i poljoprivredu (FAO) izvijestila je kako su globalne cijene hrane dosegle najvišu razinu od studenoga 2022. godine zbog "logističkih poremećaja i vremenskih nepogoda koje su utjecale na usjeve".
Prema izvjašću FAO-a, u rujnu su u odnosu na kolovoz najviše poskupjeli šećer (6,1 posto) i žitarice (5,1 posto).
"Još smo u suficitu s poljoprivrednim proizvodima"
Ivo Grgić, profesor s Odsjeka za agrarnu ekonomiku Agronomskog fakulteta u Zagrebu, smatra pak kako bi eventualna eksplozija cijena hrane, barem u Europi, više bila posljedica trgovačkog "korištenja prilike" da se ono opravda klimatskim poremećajima, nego stvarnog stanja.
"Mi u Europskoj uniji još uvijek smo u suficitu s mnogim poljoprivrednim proizvodima, jedino što kratkoročno može biti problema s nekim kulturama koje zahvate elementarne nepogode. Prostor EU-a još uvijek može dovoljno proizvoditi, ali će morati racionalnije koristiti resurse kojima raspolaže", kaže Grgić.
Cijene hrane, napominje, dijelom će vjerojatno porasti.
"Točnije, porast će troškovi pojedinih poljoprivrednih proizvođača. U Europi i kod nas više su ugroženi poljoprivredni proizvođači, odnosno dio njih, nego što su ugroženi potrošači. Veći proizvođači preveniraju elementarne nepogode, posebice sušu, koristeći sustave navodnjavanja ili sustave zaštite od tuča, dočim je malim proizvođačima to skupo i oni će doći u gubitke. Ako njih želimo sačuvati - ne toliko zbog očuvanja proizvodnje koliko zbog očuvanja prostora - morat će se pronaći neki novi model potpore takvim proizvođačima, kako u Europi tako i u Hrvatskoj", kaže Grgić napominjući kako stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj počiva na velikim proizvođačima, odnosno sustavima.
"Opskrba nije ugrožena, hrane će biti"
A što se tiče samih potrošača, Grgić kaže kako njihova opskrba neće biti ugrožena jer će u krajnjoj liniji uvijek biti uvoza iz neeuropskih zemalja, primjerice iz Južne Amerike.
"Hrane će biti, samo je pitanje hoće li kvalitetom zadovoljavati naša očekivanja. Vjerojatno hoće jer europski sustavi kontrole dobro funkcioniraju."
Zbog svega toga Grgić smatra kako ipak ne bi trebalo doći do "eksplozije" cijena.
"Mislim čak da veći utjecaj na porast cijena hrane u maloprodaji ima nerealni rast plaća, nego utjecaj klimatskih anomalija na samu proizvodnju", kaže.
Suša najviše pogodila kukuruz
Ove godine je kod nas, kaže Grgić, suša najviše pogodila jare kulture poput kukuruza i soje. Puno više nego pšenica.
"No govorimo li o porastu cijena zbog klimatskih promjena, to ipak nije toliki udarac za potrošače - mi dio kukuruza čak izvozimo - koliko za male proizvođače koji su, primjerice, umjesto 12 tona zrna kukuruza imali prinos od pet tona, a troškovi su im bili jednako visoki. Urod sveg povrća i voća koje se proizvodi na otvorenom bez sustava navodnjavanja i zaštite od sunca sigurno je podbacio."