Formiranje nove vlade, europski put Bosne i Hercegovine, blokirana sredstva iz Plana rasta, Južna interkonekcija, državna imovina i financiranje javne službe bile su neke od tema o kojima je za BHRT govorio Marinko Čavara, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predstavnikom HDZ-a BiH. Čavara smatra da bi okosnicu nove vlade trebale činiti stranke koje su osvojile najveći broj glasova unutar konstitutivnih naroda – HDZ BiH, SDA i SNSD. Naglašava da je za stabilno funkcioniranje institucija nužan politički dogovor, a formiranje izvršne vlasti na državnoj razini do kraja godine smatra teško ostvarivim zbog izbornih procedura i rokova.
HDZ BiH za partnerstvo sa SDA i SNSD-om
Govoreći o mogućim partnerima u formiranju nove vlade, Čavara je ponovio stav HDZ-a BiH da političke stranke koje su osvojile dominantan broj glasova unutar konstitutivnih naroda trebaju biti partneri na državnoj razini
„Naš stav je oduvijek bio da su nam partneri oni koji osvoje dominantan broj glasova unutar konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Poznato je, naravno, da unutar bošnjačkog naroda dominantan broj glasova ima Stranka demokratske akcije, unutar srpske stranke SNSD, a unutar hrvatskog naroda HDZ Bosne i Hercegovine. To su logični partneri u državnoj vlasti“, rekao je Čavara.
Smatra da bi sličan politički sastav trebalo uspostaviti i na drugim razinama vlasti, posebno u Federaciji BiH, kako bi se olakšalo usklađivanje politika i funkcioniranje institucija.
Na pitanje postoje li stranke s kojima HDZ BiH ne želi razgovarati, Čavara je rekao da razgovori ni s kim nisu isključeni, ali je posebno izdvojio Demokratsku frontu, zbog njezinih dosadašnjih političkih aktivnosti.
„Nismo rekli da ne želimo pregovarati i razgovarati ni s kim. Međutim, imamo jasnu situaciju, to smo nekoliko puta ponovili, odnosno za Demokratsku frontu, zbog svog ponašanja u proteklom razdoblju i politike koju je provodila, može se reći da je protuhrvatska“, rekao je Čavara.
Izmjene Izbornog zakona među prioritetima
Kao jedan od ključnih političkih ciljeva HDZ-a BiH, Čavara je naveo europski put, ali i rješavanje pitanja političke zastupljenosti hrvatskog naroda. Smatra da bi način izbora hrvatskih predstavnika trebao biti preciznije definiran u Ustavu BiH ili Izbornom zakonu.
„Ovo je prvenstveno europski put koji nema alternativu u Bosni i Hercegovini. Otvara vrata mnogim pozitivnim procesima za državu i za sve stanovnike ove države, ali i, kao predstavnici hrvatskog naroda, jasno želimo pozicionirati hrvatski narod tako da ne bude stvar volje jedne političke organizacije ili čak nekoliko političkih stranaka hoće li hrvatski predstavnici popuniti mjesto gdje im je mjesto po legitimitetu i legalitetu“, rekao je Čavara.
Dodao je da je cilj definirati takvo rješenje kroz Ustav, a ako to nije moguće, onda kroz izmjene Izbornog zakona.
Stabilna većina umjesto novih političkih blokada
Osvrćući se na mogućnost da novu vladu ponovno čine iste političke stranke i da se problemi iz prethodnog mandata nastave, Čavara je rekao da je najvažnije postići dogovor o programskim prioritetima i načinu funkcioniranja vlade. Po njegovim riječima, političke razlike i međusobna netolerancija u prethodnom razdoblju dovele su do zastoja u radu institucija i blokade brojnih procesa.
"Svi moramo shvatiti da dogovor stvara rješenja. Ako nema spremnosti za dogovor ni s jedne strane, to ne možete postići u ovoj zemlji", naglasio je Čavara.
Smatra da nova parlamentarna većina ne bi trebala biti utemeljena na minimalnom broju glasova, jer takav odnos snaga, kako kaže, stvara dodatnu nervozu i zahtijeva brojne političke ustupke.
„Mislim da će nova vlada, i trebali bismo je graditi tako da bude stabilna, da se ne oslanja na minimalnu većinu. A čim postoji minimalna većina, onda se čini puno ustupaka, puno je nervoze“, rekao je.
Govoreći o blokadi Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Čavara je naglasio da je njezina bit mjesto dogovora između predstavnika konstitutivnih naroda. Podsjetio je da Dom naroda čini pet delegata iz svakog naroda, te da je za kvorum potrebna prisutnost najmanje tri delegata iz svakog kluba.
„Moramo ići prema rješenjima. Moramo provoditi rješenja kroz ustavne norme, kroz zakone, kroz poslovnike, a ne pokušavati izbjegavati ta pravila i onda pokazivati da je cilj bio samo pokazati da netko blokira, što nije bio cilj rješenja“, rekao je Čavara.
Formiranje vlasti do kraja godine teško ostvarivo
Iako su rezultati izbora potvrđeni, razgovori o formiranju vlasti tek predstoje. Čavara je potvrdio da se neformalni razgovori vode svakodnevno, ali da konkretan dogovor još nije postignut.
„Neformalnih sastanaka ima svaki dan. Svi smo na neki način u nekim razgovorima, međutim, naravno, predsjednici stranaka vode i predstavljaju stranke u tim razgovorima“, rekao je.
Prema njegovoj procjeni, formiranje izvršne vlasti na državnoj razini do kraja godine nije realno zbog procedura koje prethode konstituiranju zakonodavnih tijela i izbor izaslanika u Domove naroda.
Posebno je istaknuo promjene vezane uz suspenziju mandata, kao i dodatne rokove za donošenje odluka Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine i moguće žalbe.
"Dakle, na ovaj način morat ćemo pratiti ovu dinamiku i teško je, mislim nemoguće, očekivati formiranje izvršne vlasti na razini Bosne i Hercegovine do Nove godine", ocijenio je Čavara.
Od novog Predsjedništva očekuje više dogovora
Komentirajući rad novog saziva Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Čavara je izrazio očekivanje da će ono biti učinkovitije i da će predstavljati zajedničke interese države i konstitutivnih naroda.
"Sretan sam što konačno imamo legalne i legitimne predstavnike u Predsjedništvu, da oni odražavaju volju sva tri konstitutivna naroda, što je temelj ove države Bosne i Hercegovine", rekao je.
Očekuje da će novi saziv više raditi na kompromisima i usklađivanju politika, umjesto na zastupanju pojedinačnih stranačkih interesa na međunarodnoj razini.
Plan rasta: Odgovornost za propuštena sredstva je podijeljena
Bosna i Hercegovina još nije dobila sredstva iz Plana rasta, a prema upozorenjima Europske komisije, dodatnih 373 milijuna eura je ugroženo. Čavara smatra da odgovornost za zastoj leži na svim političkim akterima koji su doprinijeli blokadi procesa.
"Svi smo odgovorni u mjeri u kojoj su ti procesi bili ometani, koji su u polovici mandata stvorili političke sukobe i ostali smo bez dogovora, jer se vodilo natjecanje tko će kome nanijeti veću političku štetu, a zapravo su procesi bili sveukupno blokirani", rekao je.
Istaknuo je da su HDZ BiH i Hrvatski narodni sabor nastojali očuvati ustavni poredak, mir i stabilnost te da će im to ostati prioriteti u narednom razdoblju.
Čavara očekuje da će nova vlada biti stabilna i usmjerena na poboljšanje institucija, donošenje europskih zakona i stvaranje boljih životnih uvjeta za građane.
Južna interkonekcija i državna imovina kao važni izazovi
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Čavara je izrazio zadovoljstvo što, kako je naveo, projekt ide prema realizaciji. Smatra da je to važan energetski projekt koji bi doprinio neovisnosti Bosne i Hercegovine u opskrbi plinom.
Naglasio je da će nova parlamentarna većina i izvršna vlast morati ozbiljnije pristupiti rješavanju problema koji usporavaju njegovu provedbu.
"Nadam se da će se, konstituiranjem vlade, stvoriti uvjeti za rješavanje ključnih pitanja koja su problemi u provedbi projekta Južne interkonekcije", rekao je Čavara.
Dodao je da očekuje značajnu ulogu američkih investitora, za koje smatra da imaju financijski i politički kapacitet doprinijeti provedbi projekta.
Kao jedno od pitanja koje treba riješiti spomenuo je i državnu imovinu, naglasivši da neriješeni odnosi u vezi s tim pitanjem zaustavljaju ulaganja i razvoj.
"To se može riješiti i mora se riješiti. To mora biti jedan od naših prioriteta, jer su mnoga ulaganja zaustavljena", rekao je.
Po njegovim riječima, državna imovina trebala bi služiti funkciji institucija, ali i stvaranju uvjeta za ulaganja i gospodarski rast.
Država mora reagirati na rast cijena i zaštititi građane
Kao odgovor na anketno pitanje o mjerama za sprječavanje rasta cijena, Čavara je u razgovoru za BHRT izdvojio zaključavanje cijena i ograničenja marži, ocjenjujući da je potreban ozbiljniji pristup kontroli tržišta.
Smatra da tržište može biti dobar mehanizam za regulaciju cijena, ali da država mora reagirati u slučajevima monopola i dosluha između tržišnih aktera.
„Ako postoji monopol, ako se određeni konkurenti dogovore o stvaranju monopola, onda država to apsolutno mora regulirati, jer smo svjesni da normalnoj osobi u ovoj zemlji, normalnoj obitelji, treba sve više novca za život, a onda država mora reagirati na takve promjene“, istaknuo je.
Također je naglasio važnost funkcioniranja mirovinskih i zdravstvenih fondova, sigurnosnih agencija i drugih institucija, upozoravajući da se mora pronaći održivi model financiranja javnih potreba, bez daljnjeg gušenja gospodarstva.
„Mora se pronaći optimalna mjera između toga koliko će se iz gospodarstva izdvajati za funkcioniranje svih tih institucija, da bude dovoljno da to funkcionira, a također i koliko ima nameta koji otežavaju funkcioniranje gospodarstva“, zaključio je Čavara.
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga