Europsko tržište rada postupno se hladi nakon velikog postpandemijskog manjka radnika, ali jedan problem ne nestaje: poslodavci i dalje teško pronalaze ljude s vještinama koje im trebaju, piše Euronews.
Najnovije istraživanje ManpowerGroupa pokazuje da je tijekom 2026. čak 72 posto poslodavaca na globalnoj razini imalo poteškoća s popunjavanjem radnih mjesta zbog nedostatka odgovarajućih vještina. To je nešto manje od 74 posto godinu ranije, ali problem ostaje daleko izraženiji nego prije nekoliko godina.
U Njemačkoj teškoće prijavljuje čak 83 posto poslodavaca, u Francuskoj 74 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 73 posto. Među najteže dostupnim znanjima ove su godine prvi put na vrh izbile vještine povezane s umjetnom inteligencijom.
Problem je eksplodirao u samo nekoliko godina
Razmjeri promjene najbolje se vide kada se usporede stariji podaci.
ManpowerGroupovo istraživanje iz 2023. pokazivalo je da tri četvrtine poslodavaca u 21 europskoj zemlji nije moglo pronaći radnike s potrebnim vještinama.
Samo pet godina prije, 2018., takve je probleme prijavljivalo 42 posto poslodavaca.
To je rast od čak 33 postotna boda, odnosno gotovo 80 posto.
Najizraženiji skokovi tada su zabilježeni u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj i Francuskoj, gdje je udio kompanija koje nisu mogle pronaći odgovarajuće radnike porastao za više od 50 postotnih bodova.
Primjerice, u Irskoj je porastao s 18 na 81 posto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu s 19 na 80 posto.
Danas je pritisak nešto slabiji, ali problem nije nestao
Najnoviji podaci Europske komisije pokazuju da se akutni manjak radnika u dijelu gospodarstva tijekom 2025. i 2026. ipak počeo smanjivati.
U prvom tromjesečju 2026. nedostatak radne snage kao prepreku poslovanju navodilo je 21,5 posto uslužnih kompanija i 17,2 posto industrijskih, znatno manje nego na vrhuncu nakon pandemije.
Stopa slobodnih radnih mjesta u EU-u također je pala s tri posto u 2022. na 1,9 posto u drugom tromjesečju 2026.
No Europska komisija upozorava da su nestašice i dalje visoke prema dugoročnim standardima te da ih neće biti jednostavno riješiti.
Problem je posebno izražajan u transportu, građevinarstvu, ugostiteljstvu, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, ICT-u te zdravstvu.
Gotovo polovica malih poduzeća ne nalazi potrebne ljude
Novi Eurobarometar iz 2026. pokazuje da 46 posto europskih malih i srednjih poduzeća ima poteškoća s pronalaskom radnika odgovarajućih vještina.
Zbog manjka domaćih kandidata dio njih pokušava zapošljavati izvan Europske unije, ali samo je oko 14 posto ispitanih kompanija u posljednje dvije godine pokušalo angažirati radnike iz trećih zemalja.
Među onima koje jesu, više od polovice opisuje postupak kao težak.
Najčešće prepreke su komplicirani administrativni i migracijski postupci, teškoće u pronalasku odgovarajućih kandidata te jezične barijere.
Najviše nedostaje tehničkih i stručnih zanimanja
Europska komisija je u srpnju identificirala čak 22 zanimanja povezana sa zelenom tranzicijom u kojima postoji raširen nedostatak radnika u više članica.
Među njima su vodoinstalateri i monteri cijevi, serviseri klima-uređaja i rashladnih sustava, krovopokrivači, građevinski inženjeri, izolateri i građevinski tehničari.
Nedostatak se javlja i u poljoprivredi, šumarstvu, zdravstvu, okolišnim zanimanjima i inženjerstvu.
Istodobno se vrlo brzo mijenja i struktura traženih znanja.
Prema ManpowerGroupu, AI vještine u 2026. prvi su put postale najteže dostupne poslodavcima, ispred tradicionalnih inženjerskih i informatičkih znanja.
To pokazuje da problem više nije samo u tome da nema dovoljno radnika, nego i da znanja postojećih radnika često ne prate dovoljno brzo promjene tehnologije.
A Hrvatska?
Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj vrlo niska nezaposlenost dodatno sužava bazen dostupne domaće radne snage.
U drugom tromjesečju 2026. u Hrvatskoj je bilo oko 1,72 milijuna zaposlenih, dok je stopa anketne nezaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine iznosila 4,7 posto.
To je manje nego godinu ranije, dok je broj zaposlenih porastao za oko 21 tisuću.
Prema aktualnim podacima HZZ-a, krajem rujna bilo je oko 62.600 registriranih nezaposlenih, uz više od 177.000 slobodnih radnih mjesta objavljenih u prvih devet mjeseci godine.
Manjak radnika zato se u Hrvatskoj sve više rješava zapošljavanjem stranih radnika, ali istodobno ostaje izražen i problem nedostatka domaćih kandidata s konkretnim kvalifikacijama.
Koja zanimanja najviše nedostaju u Hrvatskoj?
HZZ godinama bilježi vrlo sličan obrazac.
Među visokoobrazovanim kadrom posebno nedostaju stručnjaci iz građevinarstva, elektrotehnike, računarstva i strojarstva, zatim medicine i farmacije, matematike i fizike te rehabilitacije i logopedije.
Kod srednjoškolskih zanimanja najčešće se kao deficitarni navode trogodišnji strukovni programi.
Među njima su konobari, kuhari, mesari, pekari, zidari, tesari, bravari i stolari, dok nedostaje i medicinskih sestara i tehničara te farmaceutskih tehničara.
Istodobno HZZ u mnogim županijama bilježi višak kandidata s kvalifikacijama iz ekonomije, prava i fizioterapije.
To pokazuje da problem nije samo u ukupnom broju radnika, nego u neusklađenosti obrazovnog sustava i potreba tržišta rada.
Zašto je problem sve veći?
Europska komisija kao tri glavna razloga izdvaja demografske promjene, nove potrebe za znanjima zbog tehnološke i zelene tranzicije te uvjete rada u pojedinim sektorima.
Europa jednostavno stari.
Broj ljudi koji izlaze iz radne dobi sve je veći, dok mlađe generacije zbog niskog nataliteta nisu dovoljno brojne da ih u potpunosti zamijene.
Istodobno digitalizacija i umjetna inteligencija stvaraju nova radna mjesta i mijenjaju postojeća brže nego što obrazovni sustavi i programi stručnog usavršavanja uspijevaju reagirati.
U nekim zanimanjima postoji i dodatni problem: poslodavci teško pronalaze radnike jer su plaće ili uvjeti rada nedovoljno privlačni.
Europska komisija upozorava da su kronični nedostaci česti upravo u slabije plaćenim zanimanjima, primjerice skrbi i transportu, te da dio problema ne može biti riješen samo dodatnim školovanjem radnika.
Kompanije sve više školuju vlastite radnike
Poslodavci zato mijenjaju strategiju.
Prema ManpowerGroupovu istraživanju, 91 posto kompanija koje se suočavaju s nedostatkom talenata već poduzima neku vrstu mjera.
Najčešći odgovor je dodatno obrazovanje i prekvalifikacija postojećih zaposlenika, što navodi 27 posto kompanija.
Slijede fleksibilnije radno vrijeme, povećavanje plaća, mogućnost rada s različitih lokacija te širenje potrage na nove skupine kandidata.
To znači da će tržište rada u sljedećim godinama sve manje ovisiti samo o tome koliko ljudi ima određenu diplomu, a sve više o tome koliko brzo radnici mogu stjecati nove vještine.
Europa trenutačno ima nešto manje akutnu nestašicu radnika nego na vrhuncu nakon pandemije, ali temeljni problem ostaje isti: stanovništvo stari, tehnologija mijenja poslove, a velik broj kompanija još uvijek ne može pronaći ljude s kvalifikacijama koje su im potrebne, prenosi Poslovni dnevnik.