Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić u Dnevniku D Federalne televizije govorio je o blokadama na europskom putu Bosne i Hercegovine, novom pristupu proširenju EU, integraciji u NATO, imenovanju novog visokog predstavnika te odnosima između Hrvata i Bošnjaka u BiH.
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, Brkić je rekao da se zemlja proceduralno još uvijek nalazi na točki koju je Europsko vijeće postavilo u ožujku 2024.
"Kada je donesena odluka o otvaranju pregovora, nismo započeli pregovore i u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji nismo napravili značajan korak naprijed. Trebali smo ih mudrije iskoristiti, jer politika proširenja nije uvijek politika o kojoj govori Europska unija."
Podsjetio je da su političke krize i dnevnopolitičke prepirke usporile europski put.
„Nije trebalo biti nikakvog uvjetovanja i stvaranja kriza na državnoj razini, čemu smo svjedočili tijekom cijele 2025. Svaki pokušaj da se na dnevni red stavi pitanje zakona o sudu, zakona o VSTV-u i imenovanja glavnog pregovarača naišao je na otpor i postao je dnevnopolitička tema sukoba unutar Vijeća ministara.“
Na pitanje tko snosi najveću odgovornost, Brkić je rekao da svi partneri na državnoj razini imaju određenu odgovornost, ali da je, kako je naveo, vrlo jasno tko blokira europski put zbog dnevnopolitičkih razloga i nadolazećih izbora.
Glavni pregovarač i europski zakoni
Govoreći o imenovanju glavnog pregovarača, Brkić je rekao da je njegova stranka spremna odmah podržati imenovanje na načelima uključivosti i supsidijarnosti.
„Spremni smo odmah, bezuvjetno, na načelima uključivosti i supsidijarnosti, za imenovanje glavnog pregovarača na temelju postojećeg džentlmenskog sporazuma.“
Međutim, smatra da je BiH vrlo blizu izbora i da vjerojatno neće biti dovoljno političke volje za imenovanje pregovarača iz reda srpske nacije.
"Mislim da smo preblizu izborima i ne mislim da će stranke Trojke biti spremne imati pregovarača iz reda srpske konstitutivne nacije, odnosno pregovarača koji bi mogao osigurati da se svaka odluka donesena u ime BIH u potpunosti provede na teritoriju BIH."
Objasnio je da BIH može nastaviti eksplanatorni screening bez glavnog pregovarača, ali da će on biti potreban kada započne stvarna tehnička faza pregovora.
"Glavnog pregovarača moramo imati u trenutku kada se održi prva međuvladina konferencija. Tada počinje tehnička faza pregovora, tada počinje pravi posao preuzimanja pravne stečevine Europske unije."
Komentirajući francusko-njemački neslužbeni dokument o postupnoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije, Brkić je rekao da krajnji cilj ostaje punopravno članstvo u Europskoj uniji.
„Sada se radi o tome da se kandidatima pruži prilika, nakon što ispune ono što je zadano, da se integriraju u određene segmente Europske unije u fazama, od slobode kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala. Budući da nismo otvorili pregovore, to nam u metodološkom smislu ništa ne znači.“
Put u NATO i politički konsenzus
Govoreći o integraciji u NATO, Brkić je podsjetio da je BIH formalno uključena u Akcijski plan za članstvo.
„Mi smo, uvjetno rečeno, odskočna daska za članstvo. Ali taj put se može razvući na određeni broj godina iz jednostavnog razloga što NATO želi primiti BIH na temelju odluke i unutarnjeg konsenzusa u BIH.“
Naglasio je da se političke odluke o članstvu ne mogu donositi bez dogovora unutar zemlje.
„Ta politička odluka o tome kada će doći do punopravnog članstva prvo je na nama unutar BIH, i osobno vjerujem i radim na tome da se to postigne na temelju konsenzusa.“
O Uredu visokog predstavnika
Komentirajući proces izbora novog visokog predstavnika, Brkić je rekao da je svoju procjenu temeljio na komunikaciji nakon sjednice PIC-a i razgovorima sa zainteresiranim stranama uključenim u proces.
„Moje je mišljenje da 31 godinu nakon Daytonskog mirovnog sporazuma Ured visokog predstavnika zaista više nema smisla. Mislim da tko god to bio sigurno neće imati na raspolaganju izvršne bonske ovlasti kao što je to bio slučaj do sada i najvjerojatnije će imati vrlo ograničen vremenski okvir kada se donese odluka o zatvaranju Ureda visokog predstavnika.“
Kao jedno od mogućih rješenja spomenuo je i fizičko preseljenje OHR-a u Bruxelles.
„Fizičko preseljenje ureda u Bruxelles i njegovo postavljanje u okvir europskog puta donijelo bi više prilika za unutarnji dijalog, dogovor, razgovore i pokušaje razumijevanja.“
Odnosi između Hrvata i Bošnjaka i pitanje ravnopravnosti
Govoreći o položaju Hrvata u BIH, Brkić je rekao da i u Hrvatskoj i u međunarodnim institucijama postoji percepcija da Hrvati nemaju ravnopravan status u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.
„Sve dok imamo činjenicu da brojniji narod unutar Federacije, Bošnjaci, može birati člana Predsjedništva iz reda Hrvata, to pokazuje da nismo ravnopravni.“
Smatra da je pitanje položaja Hrvata i pitanje stabilnosti Bosne i Hercegovine.
„Ako je jedna noga na tom tronošcu klimava ili joj želite uskratiti prava ili jednaku veličinu, taj tronožac odmah postaje nestabilan.“
Govoreći o odnosima između Hrvata i Bošnjaka, Brkić je rekao da je potrebno više političke hrabrosti i mudrosti da bi pitanje ravnopravnosti Hrvata postalo dio političkog mainstreama.
„Bili smo blizu u Neumu, bili smo blizu s Travanjskim paketom, bili smo vrlo blizu posljednjih 20 godina svim tim sporazumima koji bi, po mom mišljenju, duboko stabilizirali odnose u BiH.“
Ocijenio je da je propuštene prilike teško nadoknaditi.
"Zamislite kakva bi bila BiH da je Aprilski paket proveden. Mislim da bi BiH bila zemlja ispred Crne Gore na putu prema EU. Bojim se da će propuštene prilike ostati propuštene prilike. Kada imate veći fokus i veću podršku međunarodne zajednice za neko pitanje i njegovo rješavanje unutar BiH, to se ne događa tako često."