Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je u srijedu tvrdnje o masovnom uvozu stranih radnika i o tzv. “zamjeni stanovništva”, istaknuvši kako je u 2025. godini izdano oko 36 tisuća dozvola za boravak i rad manje nego u 2024. godini, dok je saborska oporba kritizirala ukidanje kvotnog sustava.
– Trendovi su takvi da smo u 2025. godini imali gotovo 36 tisuća (17 posto) manje izdanih dozvola nego u 2024. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je oko 3,5 tisuće dozvola manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo je jasan zaokret prema smanjenju potrebe za stranom radnom snagom i jačanju aktivacije domaće radne snage – rekao je Božinović u Saboru tijekom predstavljanja izmjena i dopuna Zakona o strancima.
Naglasio je kako je Hrvatska, za razliku od drugih europskih država, od početka zauzela oprezniji i restriktivniji pristup.
– Ne zato što se bojimo ljudi koji žele raditi, nego zato što vidimo što se dogodilo ondje gdje sustav nije građen na vrijeme. Nismo željeli paralelne sustave, getoizaciju u gradovima, sive zone u gospodarstvu niti stvaranje ekstraprofita na ljudima koji dolaze trbuhom za kruhom – poručio je ministar.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj trenutno boravi oko 113 tisuća stranih državljana s važećim dozvolama i prijavljenim boravištem, dok je broj produljenih boravaka veći za 24 posto u odnosu na prošlu godinu. Izmjenama Zakona o strancima uvodi se i obveza polaganja hrvatskog jezika na razini A1.1 u roku od godinu dana za strane radnike.
– Polaganje i tečajevi dostupni su u cijeloj Hrvatskoj, a u ovom trenutku postoji 88 institucija. Riječ je o osnovnoj razini znanja jezika koju je moguće savladati u roku od godine dana – kazao je Božinović.
Također, strani radnici moći će promijeniti poslodavca nakon šest mjeseci ili zanimanje kod istog poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole. U saborskoj raspravi oporba je upozorila na položaj stranih radnika i ulogu posredničkih agencija. SDP-ov zastupnik Mišo Krstičević naveo je kako je jedan od problema ovisnost o agencijama za zapošljavanje, dok je Klub Možemo ocijenio da bi dio tih posrednika trebalo ukinuti te da država mora više štititi radnike, a ne posredničke platforme.