Bosna i Hercegovina može ostvariti interese u izvozu na kuvajtsko tržište, posebno imajući u vidu populaciju koja živi u Kuvajtu. Riječ je o oko četiri milijuna stanovnika, od čega je 2,5 milijuna stranaca te mislimo da naši proizvodi mogu biti zanimljivi za tu populaciju. Radimo na osiguranju političke podrške za bh. proizvode, što je u Kuvajtu jako važno, istaknuo je u razgovoru za Fenu veleposlanik BiH u Kuvajtu Mehmed Halilović, tijekom boravka predstavnika bh. medija u studijskoj posjeti toj zemlji.
Na funkciji veleposlanika BiH u ovoj zemlji Perzijskog zaljeva Halilović se nalazi od rujna 2015. godine, a dosadašnju bilateralnu suradnju s Kuvajtom ocjenjuje jako dobrom, uz naglasak da je ekonomsku suradnju moguće mnogo više unaprijediti. Navodi podatak da je novoimenovani veleposlanik BiH u roku od tri dana predao akreditivna pisma emiru države, što govori o prijateljstvu i suradnji dviju zemalja.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima, on podvlači da Veleposlanstvo svaki dan radi za BiH.
- Organizirali smo promociju bh. proizvoda s Vanjskotrgovinskom komorom Kuvajta i VTK BiH. Nazočili smo i sajmu nekretnina gdje smo zajedno s ministrom trgovine i investicija Kuvajta Jusufom Alijem prezentirali projekt outleta koji bi se trebao graditi na području općine Ilijaš. Također, s predstavnicima namjenske industrije BiH nazočili smo i sajmu vojne opreme, kazao je.
Halilović podvlači da u Kuvajtu trenutno živi oko 150 bh. državljana. Veleposlanstvo je zatražilo službene i precizne podatke o državljanima BiH od Službe za strance, posebno imajući u vidu situaciju u regiji, te prvu i osnovnu misiju zaštite prava i interesa građana BiH.
- Zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Kuvajtu je raznolika - tu su liječniciu, treneri, radnici, profesori... Naši državljani su u raznim segmentima u Kuvajtu. S osobljem Veleposlanstva sam dogovorio da bh. građani ne čekaju na naše usluge, istaknuo je.
Najavljujući buduće aktivnosti, Halilović izdvaja intenzivan rad na organiziranju konferencije u Kuvajtu koja bi okupila vlasnike tvrtki iz BiH i Kuvajta u cilju razmatranja uže suradnje.
- Naša ideja je da se na toj konferenciji prezentira BiH. Imamo veliki zahtjev kuvajtskih građana oko pravne regulative knjiženja imovine u BiH. Mislimo skupiti sve zainteresirane tvrtke iz Kuvajta koje posluju u BiH, ali i tvrtke iz BiH koje su otvorene u BiH na principu kuvajtskog kapitala, gdje bi razgovarali o suradnji, naveo je.
U planu je da se predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić pozove da otvori taj skup. Ujedno, konferencija bi bila prilika i za razgovor o aktivnostima s Ministarstvom vanjskih poslova Kuvajta u vezi zahtjeva da u prvoj fazi nositelji diplomatskih i službenih putovnica BiH budu izuzeti od viznog režima, a da se nositeljima običnih putiovnica vize za Kuvajt izdaju na zračnoj luci, jer BiH prema kuvajtskim građanima ima bezvizni režim.
Halilović suradnju s Vanjskotrgovinskom komorom Kuvajta ocjenjuje izrazito dobrom, naglašavajući da ne favoriziraju nijedan poseban proizvod u toj zemlji, ali favoriziraju proizvode BiH. Mišljenja je da, ukoliko su bh. proizvodi prepoznatljivi u Austriji i Njemačkoj, mogu biti prepoznatljivi i na policama u Kuvajtu.
- Generalno Kuvajt uvozi sve osim ribe. To govori koji proizvodi iz BiH su poželjni i imaju interes Kuvajta, a prvenstveno voda i svježe pileće meso. Kako sad postoji interes Turske za crvenim mesom iz BiH, mislimo da bi BiH mogla tražiti svoj interes u izvozu bijelog, pilećeg mesa. Tradicionalno sve porodice u Kuvajtu jedu piletinu. BiH ne može biti konkutrentna sa zamrznutom piletinom, ali može sa svježom, smatra veleposlanik.
On podvlači činjenicu da se u Kuvajtu ne može registrirati tvrtka sa stopostotnim vlasništvom, već je moguće biti samo vlasnik 49 posto kapitala. To, smatra Halilović, govori koliko Kuvajt štiti prava i interese svojih građana.
Prezentirajući kuvajtske investicije u BiH, Halilović podvlači kako je Kuvajtski fond za razvoj već investirao oko 30 milijuna eura u puteve u BiH, putem Direkcije za ceste. Veleposlanstvo je dobilo zahtjev putem Ministarstva vanjskih poslova BiH da razgovara s predstavnicima Fonda, te su zatražili novu tranšu sredstava za BiH. U tijeku su pregovori o toj investiciji.
On podsjeća da je u BiH investirao Kuvajtski fond, ali smatra da ta sredstva mogu biti veća. Pojašnjava da je u nekretnine u BiH investiran privatni kuvajtski kapital. Namjerava steći uvid u sve projekte koje bi BiH mogla aplicirati Kuvajtu te spomenutu konferenciju iskoristiti za njihovu prezentaciju. Također naglašava kako Kuvajtski fond i Kuvajtska investicijska agencija (KIA) investiraju samo u državne projekte.
- Tijekom posjeta ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka Kuvajtu informirani smo da, na primjer, KIA ne financira transakcije manje od 250 milijuna dolara. BiH prema Kuvajtu mora doći s kapitalnim projektima za sufinanciranje i investiranje, a zahtjev treba doći isključivo od državne vlade, ustvrdio je.
Veleposlanik je ujedno najavio službeni posjet emira države Kuvajt Sheikha Sabaha Al-Ahmada Al-Jabera Al-Sabaha Bosni i Hercegovini, za koju je Predsjedništvo BiH uputilo službeni dopis. Posjet je prihvaćen, a bh. strana je za vrijeme posjeta predložila travanj ili svibanj, što će ovisiti od protokola i zemlje domaćina.
Osim trgovine i ekonomije, Halilović smatra da su kultura i obrazovanje važne i zanimljive oblasti za buduću suradnju Kuvajta i BiH. Riječ je prvenstveno o razmjeni studenata, te organiziranju različitih izložbi na kojima bi bilo predstavljeno bh. kulturno naslijeđe.