Indikatori, ljestvice i grafikoni na kojima se Bosna i Hercegovina nalazi u vrhu ili pri samome vrhu obično prikazuju neke loše statističke pokazatelje i podatke. Već smo svi u dobroj mjeri naviknuli da je, ako na grafičkom statističkom prikazu vidimo bosanskohercegovačku zastavu u samom vrhu, bez sumnje riječ o nečemu lošem.
Nedavno je na društvenim mrežama objavljena jedna zanimljiva grafika koja pokazuje europske države s najnižim BDP-om (bruto društvenim proizvodom) u Europi.
Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama. Riječ je o jednom od najvažnijih pokazatelja gospodarskog zdravlja i životnog standarda jednog društva.
S druge strane, BDP po glavi stanovnika (engleski per capita) dijeli ukupni BDP na broj stanovnika, pa u skladu s tim upućuje na prosječnu ekonomsku vrijednost koju pojedinac u društvu statistički “stvori”. Važno je napomenuti i kako ovo ne znači da građani zarađuju taj iznos, već daje okvirnu sliku razvijenosti i produktivnosti države.
Bruto nacionalni proizvod (BNP, engleski gross national product, GNP) razlikuje se od BDP-a po tome što uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi državljani neke države, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. Danas se upotrebljava manje od bruto domaćeg proizvoda.
Na BDP može utjecati niz različitih čimbenika kao što su ekonomska struktura zemlje i razvijenost pojedinih gospodarskih sektora, politička stabilnost, izvoz i trgovina, infrastruktura, zaposlenost, produktivnost i kvaliteta radne snage, demografija i migracije...
Ova grafika najzornije ilustrira jednu staru izreku “Što južnije, to tužnije”, pa tako najniži BDP po glavi stanovnika u dobroj staroj Europi imaju zemlje jugoistočne i istočne Europe. Tako su se na samom dnu, a u ovoj grafici paradoksalno na samom vrhu, našle Ukrajina (koja se nalazi u središtu agresije susjedne Rusije) s 5390 američkih dolara po glavi, Kosovo kao najmlađa europska država kojoj mnogi osporavaju državnost (7299 dolara) te Moldavija koja ne vlada samoproglašenim Pridnjestrovljem s BDP-om po glavi stanovnika od 7618 dolara.
U tom “prestižnom društvu” među top pet najgorih smjestila se i BiH s BDP-om po glavi stanovnika od 8957 dolara, dok nas je autokratska Bjelorusija “prešišala” za jedno mjesto sa svojih nezavidnih 8316 američkih dolara po glavi stanovnika.
Logičan slijed nastavlja se sa Sjevernom Makedonijom koja je s 9310 dolara po glavi stanovnika zasjela na nezavidno 6 mjesto, odmah ispod nas. Gdje su Sjeverni Makedonci, tu su, dakako, i Albanci. Susjedi u zemljopisnom atlasu dijele prostor i na ljestvici europskih država s najnižim BDP-om po glavi stanovnika pa su “djeca shqiponjë (orla) zauzela 7. mjesto ovog zanimljivog društvanca s BDP-om po glavi stanovnika koji iznosi 10.012 dolara.
Slijede opet susjedi, ovaj put i Albanski i naši, Crnogorci koji kao mala država, ali barem s razvijenim turizmom, ostvaruju za neke na ovom popisu zavidnih 12.936 dolara.
I drugi bh. istočni susjed Srbija dao je sve od sebe da se uvrsti među top 10 na ovom popisu, zasjevši na “pretposljednje” deveto mjesto s čak 13.524 američka dolara.
I na samom kraju, kao trešnja na komadu torte, vijori se turska zastava jer su Turci na počasnom 10. mjestu “loših” s BDP-om od čak 15.473 američka dolara po glavi turskih građana.
Da ne znamo o čemu je riječ s obzirom na zemlje koje su navedene na ovoj grafici, pomislili bismo da je to nekakav FIBA-in popis jer njegovu glavninu čine zemlje koje su giganti u košarci.
Šalu na stranu, BiH, koja se našla u samom središtu nezavidne skupine zemalja od samog svog nastanka, 30 godina nakon krvavog rata još se uvijek bori s raznim izazovima i nepovoljnim uvjetima. Oni, svakako, uz loše gospodarstvo i konstantnu političku nesigurnost i krize, utječu na ekonomski rast jednog od najkrhkijih gospodarstava Europe, pa i svijeta. Poseban “par rukava” u ovoj lošoj i poražavajućoj gospodarskoj priči svakako su i usporen te gotovo nikakav gospodarski razvoj, odlasci kvalitetne radne snage da gradi neka druga gospodarstva i svoje živote u dalekim zemljama te niska razina stranih investicija.
Unatoč svemu, nadajmo se kako će BiH uspjeti izaći s ove nezavidne liste, što je preduvjet da postupno počnemo nestajati i s drugih sličnih loših statističkih grafika, pa bi se naša zastava napokon mogla zavijoriti i na nekom dobrom statističkom pokazatelju bar među prvih 20.