Antimon je metal za koji većina ljudi nikada nije čula. Njegova cijena je skočila s oko 12.000 dolara po toni na preko 60.000 dolara u nešto više od dvije godine. Zapadne zemlje gotovo da nemaju aktivnih rudnika, a procjenjuje se da Bosna i Hercegovina ima oko 200.000 tona.
Antimon je srebrno-sivi, krhki metal koji se u prirodi najčešće nalazi u mineralu antimonitu. Sam po sebi nije osobito koristan, ali je gotovo neophodan kao dodatak drugim materijalima. Zato se rijetko spominje. Ne nalazi se u proizvodima pod vlastitim imenom, ali se nalazi u mnogima, javlja N1.
Strijeljivo, naočale za noć i usporivači plamena
Najveći dio antimona u svijetu koristi se u dvije svrhe. Prva su usporivači plamena. To su tvari koje se dodaju plastici, tekstilu i izolaciji kako bi bili manje zapaljivi. Nalaze se u kabelima, namještaju, tapetama i zaštitnoj opremi.
Druga je vojna industrija. Antimon se koristi u osiguračima za streljivo, olovnim legurama za streljivo i optici za naočale za noćno gledanje. Kao i sve ostalo: poluvodiči, staklo za solarne panele, baterije i legure baterija. Zato je klasificiran kao kritična sirovina, što znači da se industrija ne može lako zamijeniti bez njega.
Kina zatvara slavinu
Ono što je izazvalo skok cijena nije bila potražnja, već odluka. Kina proizvodi između pedeset i šezdeset posto svjetskog antimona. Slijede Rusija i Tadžikistan. Zajedno drže oko osamdeset posto svjetske ponude. U kolovozu i rujnu 2024. Kina je uvela kontrole izvoza antimona i njegovih proizvoda, a u prosincu iste godine potpuno je zabranila izvoz u Sjedinjene Države. Navedeni razlog bila je nacionalna sigurnost. Učinak je bio trenutan. Kineske pošiljke u Sjedinjene Države pale su za 97 posto. Ukupni kineski izvoz antimona pao je na najnižu razinu u pet godina. Do početka 2025. europski proizvođači imali su zalihe manje od šezdeset dana.
Od dvanaest do šezdeset tisuća dolara po toni
Cijena je počela rasti i nije prestala. U 2023. godini tona je koštala oko 12.000 dolara. Tijekom 2024. godine cijena se udvostručila, a 4. srpnja 2025. dosegla je rekordnih oko 59.750 dolara po toni. Do početka 2026. godine premašila je 60.000 dolara. Prema podacima analitičke tvrtke koja prati tržište od 1980. godine, ovo je najveći ikad zabilježeni rast metala.
Zapad je u nezgodnom položaju. Sjedinjene Države su tek 2025. godine pokrenule svoj prvi domaći rudnik, u Montani, a Europska unija nema aktivnih.
Dvjesto tisuća tona u bh. podzemlju
Tu dolazi do izražaja Bosna i Hercegovina. Procjenjuje se da u zemlji postoji oko 200.000 tona ovog metala, a ležišta su povezana s rudarskim okrugom Srebrenica i područjem Vareša.
Tvrtka Terra Balcanica objavila je da je na nalazištima Čumavići i Brežani u blizini Srebrenice identificirala srebro-antimonsku mineralizaciju, s prisutnošću cinka, olova i zlata. Predsjednik tvrtke, Aleksandar Mišković, rekao je da žele postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, prvenstveno antimona, europskom tržištu.
Prva preliminarna procjena resursa objavljena je za sljedeću godinu. Tek tada će se znati koliko je od te brojke zapravo isplativo vaditi. Osim Srebrenice, kao obećavajuće se spominje i područje Rupice u blizini Vareša, gdje se trenutno vade srebro, cink i olovo.
Što ta brojka zapravo znači
Ovdje treba biti precizan, jer se takve vijesti lako pretjeruju. Procjena od 200.000 tona nije isto što i potvrđena rezerva. Procjena govori koliko se pretpostavlja da ima u zemlji, a rezerva pokazuje koliko se toga može izvući uz isplativ trošak. Razlika između ove dvije brojke može biti ogromna i određuje se bušenjem i studijama koje traju godinama.
Osim toga, otvaranje rudnika dugotrajan je proces koji uključuje dozvole, procjene utjecaja na okoliš i ozbiljna ulaganja. Iskustva iz regije, prvenstveno s litijem u Srbiji, pokazuju da takvi projekti izazivaju otpor i u lokalnim zajednicama.
Ono što je sigurno jest da su strane tvrtke već ovdje i istražuju. Ostatak tek treba pokazati.