Globalne nestabilnosti koje su kulminirale sukobom SAD-a, Izraela i Irana iz temelja su uzdrmale svjetska energetska tržišta, a za zemlju poput Bosne i Hercegovine, koja malo toga proizvodi, a značajan dio uvozi, to može samo značiti nastavak rasta inflacijskih pritisaka, uz fenomen koji struka naziva i uvozom inflacije. Za potrošače u Bosni i Hercegovini, ali i značajan dio proizvođača, osobito onih koji se bave poljoprivredom, slijede teška vremena jer rast cijena energenata generira rast i svih ostalih cijena, a posebno je to zabrinjavajuće u kontekstu porasta troškova poljoprivredne proizvodnje, što će onda vodi i porastu cijena hrane, piše portal Večernjeg lista BiH.
Dr. sc. Igor Živko, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, za Večernji list podsjeća kako Bosna i Hercegovina bilježi u veljači 2026. godine godišnji rast razine cijena, odnosno inflaciju, 3,3%, koje su u odnosu na siječanj 2026. godine veće za 0,5%. U promatranom razdoblju rasle su cijene u odjeljku hrane i pića te prijevoza.
Apsolutna inflacija
- Kriza u opskrbi naftom, koja traje od početka sukoba SAD-a, Izraela i Irana, imala je za posljedicu skok cijene nafte i porast cijena goriva. Upravo rast cijene goriva predstavlja inicijalni okidač za razvoj apsolutne inflacije (rast cijena svih roba i usluga). Istraživanja pokazuju kako rast cijene nafte za 10 američkih dolara izaziva rast cijena za 0,2% - naveo je profesor Živko. U kontekstu očekivanja posljedica koje porast cijena energenata generira na brojnim drugim poljima, Živko je upozorio na scenarij u kojemu dolazi do prelijevanja lančanom reakcijom sve do krajnjih cijena, koje svi plaćamo kupnjom prehrambenih proizvoda.
- Rast cijene goriva prelit će se najprije u rast troškova proizvodnje i prijevoza, a rast cijena poljoprivrednih proizvoda, zbog rasta troškova sjetve, u rast cijena proizvoda prehrambene industrije. S druge strane, inflacija, prema podacima Eurostata, ubrzava u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, što može, naravno, utjecati na dodatni inflacijski pritisak u Bosni i Hercegovini kroz uvoz iz tih zemalja. Dugoročno, rast cijene nafte povećava inflacijska očekivanja i zahtjeve za povećanje plaća, što ponovno utječe na spiralu inflacije - zaključio je za Vecernji.ba Živko.
Troškovi života
Pitanje inflacije u Bosni i Hercegovini valja promatrati kroz dva kuta koja se međusobno prožimlju, a koji kao rezultat u konačnici imaju dodatan pad kupovne moći građana BiH. Uvozna inflacija posljedica je činjenice da veliki dio roba i usluga uvozimo, a kada je riječ o proizvodnji hrane, poznato je kako smo ovisni o repromaterijalima jer nemamo razvijenu vlastitu proizvodnju. Kada se tomu doda i rast cijena goriva, jasno je kako su domaći poljoprivredni proizvođači u nezavidnom položaju koji karakterizira dodatni pad konkurentnosti. Porast inflacijskih šokova zatim se prenosi na cijene konačnih proizvoda koje svi kupujemo, a to nas onda dovodi do drugog kuta koji progovara o neujednačenosti rasta osobnih primanja s rastom troškova života. Posljednji podaci su govorili kako je životni standard stanovnika BiH tek na oko 40 posto prosjeka Europske unije, a za očekivati je kako će taj postotak, kako vrijeme bude odmicalo, dodatno padati.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za ožujak 2026. godine iznosi 3335,50 KM, dok je prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za siječanj 2026. godine iznosila 1671 KM (posljednji podatak Federalnog zavoda za statistiku). Minimalna plaća, prema odluci Vlade Federacije BiH, je 1027 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom iznosila je 50,10%, dok je pokrivenost minimalnom plaćom tek 30,79%.