Umjesto da se aktivno bave sportom, čuvaju svoje zdravlje i razvijaju fizičku kondiciju, brojni mladi naraštaji nerijetko podliježu pošasti droge uživajući u konzumaciji narkotičkih sredstava, postajući o njima ovisni. Osim toga, brojni mladi svoje slobodno vrijeme provode pred računalima, laptopima, tabletima i mobitelima oštećujući tako svoj vid, a ne žele se baviti sportom. Kako to promijeniti, odnosno mlade privući u klubove da se bave sportom, odgovor smo potražili od sveučilišnih profesora tjelesnoga i zdravstvenog odgoja te sportskih djelatnika okupljenih na nedavnom stručnom seminaru u Bihaću.
Pošasti modernoga vremena
Konzumacija narkotičkih sredstava, alkoholnih pića u kafićima i provođenje sve više vremena uz moderna tehnološka dostignuća, ekrane računala, laptopa, tableta i mobitela, pošasti su modernoga vremena kakvo je 21. stoljeće u kojem živimo. Tomu se teško oduprijeti, ali treba biti svjestan koliko je to štetno i pogubno za mlade generacije. Upravo zbog svega toga naše djevojke i mladići trebali bi se okrenuti zdravom načinu života i baviti se sportom.
- To je, prije svega, bolest društva. To prvo društvo mora iskorijeniti. Mi smo prateća distanca koja to treba u velikoj mjeri pratiti. Prije svega, to je obitelj, pa onda škola te ostali elementi koji na to utječu. Taj je sustav droge uzeo maha, raširen je ne samo u Velikoj Kladuši već po cijeloj Unsko-sanskoj županiji - kaže Enver Bajrektarević, profesor tjelesnoga i zdravstvenog odgoja u Velikoj Kladuši.
Mladen Šantić, profesor tjelesnoga i zdravstvenog odgoja u Srednjoj ekonomskoj školi u Bihaću kaže kako “uključivanje djece u sport donosi puno toga, od zdravlja do socijalne kulture koju djeca prolaze da izbjegnu poroke koji su, slobodno mogu reći, navalili na naše mlade. Djeca se trebaju uključiti u sport, ne da ostvaruju visoke sportske ciljeve, nego da stvaraju određene komplekse”. Službenici Ministarstva unutarnjih poslova Unsko-sanske županije učenicima u Velikoj Kladuši organiziraju predavanja o štetnosti konzumiranja opojnih sredstava, provodi se kampanja, ali se ne postižu željeni učinci, pa na tomu još treba raditi, smatra prof. Bajrektarević.
- Veliki broj djece uključuje se u sportske klubove, međutim, nije to ni blizu nekadašnjem odzivu. Djeca su svugdje više nego u sportu. Ova ih tehnika računala i ostaloga “progutala”. Roditelji trebaju djecu aktivno, počevši od vrtića, a ne od osnovnih škola, uključiti u bilo kakve sportske aktivnosti.
Sport rješenje problema
Današnji način života djeci omogućuje da im nije dosadno, što je i najveći problem. Treba im biti dosadno jer će tada naći način kako to prevladati. Suvremeni način života donio je brojne pošasti, ali i različite bolesti, smatra dr. Nijaz Skender, profesor na Pedagoškom fakultetu u Bihaću.
- Sport, tjelesna aktivnost, iznimno je vrijedan alat kojim možemo djecu skloniti s ulice, gdje možemo utjecati da ostave sve te ekrane jer nije to samo problem u Bosni i Hercegovini, to je globalni problem i cjelokupna svjetska i europska javnost ulaže strahovito puno napora da bi se riješila ovog problema - kaže dr. sc. Nijaz Skender, profesor teorije i metodike na nastavi tjelesnoga i zdravstvenog odgoja.
Trebamo pratiti iskustva drugih i, kad to budemo činili, naći ćemo rješenja. Iako nemamo dovoljno resursa kao zemlje EU-a, moramo naći način da pomognemo djeci i mladima kako bismo zaštitili zdravlje svih nas, jedna je od poruka. - Ako nemamo zastupljen taj segment, on će itekako ostaviti posljedice na zdravstveni status naših mladih naraštaja koji dolaze. Onda će ta faktura malo kasniti, ali ona sigurno dolazi na naplatu. Hoće li to biti tjelesni deformitet, smanjen vitalni kapacitet, neki nedostaci u zdravstvenom statusu, sigurno će se pokazati - kaže dr. sc. Naim Ćeleš, profesor na Odsjeku za tjelesni odgoj i sport na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. - Za početak je najbitnije da se sva djeca uključe i pozivam roditelje da ne gledaju kakva je osobnost djeteta, je li za neke visoke domete. Cilj je da se svako dijete zbrine, makne s ulice i da uz tjelesni i zdravstveni odgoj ima što više tih aktivnosti - kaže Mladen Šantić, prof. tjelesnoga i zdravstvenoga odgoja u Bihaću.
Mišljenja je kako suvremeni način života obiluje dugotrajnim sjedenjem, zbog čega je iznimno važno da se mladi kreću. - Što više sporta, bit će manje i droga, manje alkohola. Kad sam bio mlađi, Bihać je imao puno sportskih klubova i sigurno mogu tvrditi da je u to vrijeme bilo mnogo manje korištenja opojnih droga, alkohola. Danas, nažalost, živimo u vremenu kakvom živimo. Na nama je svima raditi da tu djecu držimo što dalje od ceste i u sportskim klubovima. Nadam da je to jedino rješenje - kaže Božidar Živko, savjetnik premijera Unsko-sanske županije. Na Odsjeku za tjelesni odgoj i sport Pedagoškog fakulteta smatraju kako bi sadašnji tjedni broj sati nastave tjelesnoga i zdravstvenog odgoja u osnovnim školama trebalo barem zadržati, a po mogućnosti i povećati jer zemlje oko nas uvode tri, četiri, pa čak i pet nastavnih sati tjedno.