Odjevanje ogledalo standarda

Bh. građani primorani nositi nekvalitetnu i jeftinu odjeću

Bh. građani primorani nositi nekvalitetnu i jeftinu odjeću
28.09.2017.
u 15:05
Pogledaj originalni članak

Prema izračunu Saveza sindikata RS-a, četveročlanoj obitelji za odjeću i obuću mjesečno je potrebno 136 KM, što čini 7,3 posto troškova ukupne sindikalne potrošačke košarice koja iznosi 1866 KM.

Nedovoljno novca

Kada se uzmu u obzir prosječne cijene odjeće i obuće na tržištu u BiH, jasno je kako taj iznos nije ni približno dovoljan da se pristojno odjene samo jedan član obitelji, piše Večernji list BiH. - Iznos koji je u potrošačkoj košarici namijenjen u te svrhe nije dovoljan da svaki član obitelji kupi po jednu majicu, da ne govorimo o svemu što je potrebno da se odjenete od glave do pete i za svaku sezonu. Zato se ljudi snalaze, neki kupuje na rate, neki jeftino i nekvalitetno, drugi u trgovinama rabljene odjeće - kazala je za Blic Nedeljka Ilijić, izvršna direktorica udruge “Oaza” iz Trebinja. Ističe kako su općenito na našem tržištu odjeća i obuća u većini slučajeva lošije kvalitete, ali da su mnogi građani zbog loše ekonomske situacije primorani kupovati takvu odjeću i obuću. U udrugama potrošača slažu se da su cijene odjevnih predmeta kod nas previsoke u odnosu na razvijene zemlje, gdje prosječni građani sebi mogu priuštiti kvalitetniju odjeću i obuću. Prema statističkim podacima, muške kožnate cipele u BiH prosječno stoje 151 KM, kožnate ženske cipele oko 112 KM, prosječne muške hlače oko 70 KM, a suknje od štofa 56 KM. Muške košulje od pamuka koštaju 54 KM, a ženske pamučne majice oko 25 KM. Dječja traper-jakna od je oko 37 KM, a dječje tenisice oko 50 KM.

“Second hand” trgovine

Zbog visokih cijena i male kupovne moći građana, sve više posla imaju krojači koji sve više, umjesto da šiju novu odjeću, prepravljaju onu staru. - Imam dosta posla jer ljudi nemaju novca i ne kupuju nove stvari, već staru odjeću nose na popravke, no radim gotovo besplatno jer moram maksimalno sniziti cijene - kazala nam je jedna od brojnih krojačica kojoj se posao sve više svodi na prepravke stare odjeće. Nemali broj građana okreće se i kupnji u “second hand” trgovinama čiji broj u BiH stalno raste, a grad rekorder po ovim trgovinama je Doboj u kojem ih je trenutačno 35. - U “second hand” trgovinama kupujem jer nemam novca da kupim nešto novo, ovdje majicu mogu kupiti i za jednu marku, što je znatno manje nego u buticima - kazao je jedan od kupaca. I dok jedni u tim trgovinama kupuju jer nemaju novca, nemali je broj onih koji kupuju jer smatraju da nude bolju kvalitetu nego butici. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.