Ljeto, sunce i visoke temperature mnogima su sinonim za odmor, more i preplanuli ten. Ipak, iza osjećaja topline i prividno bezazlenog sunčanja kriju se ozbiljni procesi koji se svakodnevno odvijaju u našoj koži. Upravo zato dermatolozi iz godine u godinu upozoravaju da zaštita od sunca nije pitanje estetike, nego zdravlja.
Zaštititi se
Kako UV zrake djeluju na kožu, zašto SPF nije rezerviran samo za plažu te koje promjene na tijelu nikako ne bismo smjeli ignorirati, objasnila je za Večernji list dr. med. Anita Šušnja. Koža, podsjeća, nije tek površinski sloj tijela, nego njegov najveći i iznimno složen organ. U epidermisu se nalaze keratinociti koji čine zaštitnu barijeru, ali i melanociti – stanice odgovorne za proizvodnju melanina, prirodne obrane od UV zračenja. – Sunčevo zračenje dijelimo na UVB zrake, koje djeluju površinski i uzrokuju opekline, te UVA zrake koje prodiru dublje u dermis i ubrzavaju starenje kože. Na staničnoj razini UV zrake oštećuju DNK, pri čemu dolazi do stvaranja abnormalnih stanica. Važno je zapamtiti da koža ne pamti samo opekline, nego svako neadekvatno izlaganje suncu – upozorava za Vecernji.ba dr. Šušnja.
Iako se o zaštiti kože danas govori više nego ranije, pogreške pri korištenju zaštitnih krema i dalje su vrlo česte. Najveći problem, kaže liječnica, jest premala količina proizvoda koju ljudi nanose na kožu. – Većina ljudi nanese tek trećinu potrebne količine. Česta je pogreška i to što se SPF nanosi samo jednom dnevno, iako bi ga trebalo obnavljati svaka dva sata, a na moru i nakon svakog kupanja – objašnjava. Dodaje kako mnogi zaboravljaju zaštititi područja poput ušiju, vrata, usana i stopala, upravo ona mjesta na kojima se često razvijaju prekancerozne i kancerogene promjene. Posebno naglašava da zaštita od sunca nije potrebna samo tijekom sunčanja na plaži. – UV zrake prolaze kroz oblake i staklo. SPF nije proizvod rezerviran samo za plažu, nego dio svakodnevne rutine – ističe. Kada je riječ o promjenama na koži, dr. Šušnja upozorava da posebnu pozornost treba posvetiti madežima i pratiti takozvano ABCDE pravilo – asimetriju, nepravilne rubove, promjene boje, promjer veći od šest milimetara te evoluciju, odnosno promjene u veličini, obliku ili boji. Uz madeže, zabrinjavajući znakovi mogu biti i ranice koje ne zacjeljuju, ljuskave promjene na koži, biserni čvorići te novonastale promjene koje brzo rastu, osobito na nosu, ušima i usnama. – Najopasnije promjene na koži često ne bole i upravo ih zato ljudi lako zanemare – upozorava.
Govoreći o zaštitnim faktorima, objašnjava kako SPF broj označava zaštitu od UVB zračenja, ali i da među faktorima ne postoje onakve razlike kakve mnogi pretpostavljaju. – SPF 30 blokira oko 97% UVB zračenja, a SPF 50 oko 98%. Razlika postoji, ali nije dvostruka – kaže dr. Šušnja. Naglašava i kako SPF ne određuje koliko dugo možemo boraviti na suncu jer na zaštitu utječu količina nanesene kreme, znojenje i redovito obnavljanje proizvoda. Za cijelo tijelo odrasle osobe potrebno je, objašnjava, oko 30 grama kreme, dok se za lice i vrat preporučuje pravilo "dva prsta". Posebno osjetljivom skupinom smatraju se djeca i osobe svijetle puti. – Bebe mlađe od šest mjeseci ne bi trebalo izlagati suncu. Djeca bi trebala koristiti SPF 50, po mogućnosti s mineralnim filtrima i bez alkohola, dok se odraslima u svakodnevnim uvjetima preporučuje SPF 30, a na plaži ili u planinama SPF 50 – navodi. Na pitanje znači li odsutnost opeklina i manji rizik od oštećenja, odgovor je jasan. – To je mit. UVA zrake ne uzrokuju crvenilo, ali prodiru duboko u kožu i dovode do preranog starenja i povećanog rizika od melanoma. Možemo potamnjeti bez opeklina, ali ne i bez oštećenja – upozorava.
Svatko može oboljeti
Iako su mladi danas informiraniji nego ranije, želja za preplanulim tenom i dalje često nadjačava svijest o posljedicama. – SPF se često koristi na licu, dok se zaštita tijela zanemaruje – kaže dr. Šušnja. Na kraju podsjeća kako rak kože nije problem koji pogađa samo određene skupine ljudi. – Osobe svijetle puti imaju veći rizik zbog manje količine melanina, ali ni tamnija put nije imuna na oštećenja i razvoj karcinoma. Svatko može oboljeti od raka kože – razlika je samo u razini rizika – zaključuje dr. Anita Šušnja.