Stručnjaci navode da bi razlike, koje su prvi put uočene već u dobi od godinu dana, mogle dovesti do kognitivnih problema kada djeca krenu u školu.
Više od trećine trudnica diljem svijeta ima anemiju – stanje koje je najčešće posljedica nedostatka željeza, pri čemu je broj crvenih krvnih stanica u organizmu manji od normalnog. Simptomi uključuju umor, otežano disanje i vrtoglavicu, piše RTS.
Stope anemije najviše su u subsaharskoj Africi i južnoj Aziji.
Istraživači s King's Collegea u Londonu u Velikoj Britaniji i Sveučilišta u Cape Townu u Južnoj Africi pratili su više od 300 majki i njihovih beba u Cape Townu, snimajući mozak beba nekoliko puta u razdoblju od njihova trećeg mjeseca do navršene druge godine.
U prosjeku, ukupni volumen mozga beba koje su rodile majke s anemijom bio je za četiri posto manji u odnosu na bebe majki koje nisu imale anemiju, iako je kod svih majki s anemijom dijagnosticiran samo blagi oblik ovog stanja.
Razlike su zabilježene u tri konkretne regije mozga: putamenu, kaudatnoj jezgri i corpus callosumu, odnosno žuljevitom tijelu.
„Sve tri ove regije mozga povezane su s ključnim neuropsihološkim funkcijama“, rekla je Jessica Ringso, glavna autorica studije i istraživačica na Institutu za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost King's Collegea u Londonu i Sveučilištu u Cape Townu. Kao primjere navela je brzinu obrade informacija, regulaciju emocija i izvršne funkcije.
Razlika između dviju skupina beba povećavala se tijekom prve dvije godine života. Žuljevito tijelo, primjerice, bilo je oko četiri posto manje s 12 mjeseci kod djece čije su majke imale anemiju, ali je ta razlika dosegnula šest posto do 24. mjeseca.
Ranija istraživanja u Južnoj Africi, koja su obuhvatila malu djecu i djecu školske dobi, pokazala su slične razlike u volumenu mozga.
„Ovo nisu djeca koja sustižu vršnjake, kod kojih razlike u mozgu s vremenom nestaju. One su i dalje prisutne kada djeca navrše šest godina i krenu u školu, kada bi se te razlike mogle početi očitovati kao uočljivije kognitivne teškoće“, rekla je Ringsо.
Nalazi pružaju moguće objašnjenje za rezultate ranijih istraživanja koja su pokazala da su djeca rođena od majki s anemijom ostvarivala slabije rezultate na testovima razvoja, dodala je ona.
Majke s anemijom i one bez nje bile su, prema riječima Ringsо, vrlo slične po drugim čimbenicima, poput prihoda kućanstva i sigurnosti opskrbe hranom, zbog čega je uvjerena da je upravo anemija majki uzrokovala razlike koje je tim uočio.