Dok se približavaju hladniji dani, mnogim građanima BiH ponovno se nameće isto pitanje – kako zagrijati dom, a pritom ne potrošiti velik dio mjesečnih primanja? Za brojne obitelji zima nije samo razdoblje nižih temperatura nego i vrijeme najvećih kućnih troškova. Cijene ogrjeva, električne energije, peleta i drugih energenata, uz sve skuplju hranu i osnovne životne potrepštine, grijanje sve više pretvaraju u luksuz koji si ne mogu svi priuštiti, piše Večernji list BiH.
Posebno su pogođeni umirovljenici, samci i obitelji s nižim primanjima, koji većinu svojih prihoda troše na hranu, režije i lijekove. U takvim okolnostima troškovi grijanja postaju stavka na kojoj se najčešće pokušava uštedjeti, čak i kada to znači boravak u nedovoljno zagrijanim prostorijama.
“Suprug i ja živimo od njegove mirovine i već godinama zimu praktički provodimo samo u dnevnom boravku. Nemamo sredstava za grijanje više prostora, pa često u dnevnom i spavamo. Živimo u stanu te se grijemo na struju. Teško je, ali dobro je dok možemo i jednu prostoriju grijati, ima umirovljenika koji ni to ne mogu”, kaže nam starica iz Mostara. Koliko će kućanstva ove zime izdvojiti za ogrjev, ovisi ponajprije o načinu grijanja, površini stambenog prostora, izolaciji objekta i vremenskim prilikama. Oni koji koriste drva već tijekom jeseni moraju osigurati dovoljne količine za nekoliko mjeseci, dok se korisnici peleta suočavaju s troškom nabave koji za mnoge predstavlja ozbiljan udar na kućni proračun.
Kućanstva koja se griju na električnu energiju također moraju pažljivo planirati potrošnju, osobito u objektima sa slabijom toplinskom izolacijom.
“Grijemo se na drva, peć nam je postavljena u dnevnom boravku i samo njega grijemo. Najgore je zbog djece, imamo troje školaraca i prisiljeni su svi zajedno pisati zadaće i učiti u dnevnom boravku, ali finacijska situacija nam ne ostavlja mogućnost grijanja više prostorija”, kaže Ivan, zaposlenik u jednoj privatnoj tvrtki. Za razliku od kućanstava koja se griju na čvrsta goriva, građani koji koriste električnu energiju često nemaju mogućnost unaprijed osigurati troškove grijanja. Njihovi računi ovise o potrošnji, temperaturama i učinkovitosti sustava. Posebno su izloženi oni koji žive u starijim kućama i stanovima bez odgovarajuće fasadne izolacije, kvalitetne stolarije i drugih rješenja koja smanjuju gubitak topline.
“Ne grijemo cijelu kuću zimi, samo dnevni boravak. Sobe grijemo samo kad je to najnužnije, ako djeca moraju nešto posebno učiti i potreban im je mir. Kupaonicu samo malo dok se tuširamo. Računi su previsoki i jedva ih plaćamo pa nastojimo svaku marku uštedjeti”, kaže majka dvoje djece iz Mostara.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga