Posljedice zagađenog zraka u Sarajevu ne vide se samo na mjernim postajama. U ambulantama i hitnim službama raste broj pacijenata s respiratornim i kardiovaskularnim tegobama, a posebno zabrinjava činjenica da se ozbiljni zdravstveni problemi sve češće bilježe kod mlađih osoba. U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Sarajevske županije u samo 72 sata zbrinuto je 1.395 pacijenata.
Specijalistica urgentne medicine dr. Melita Stanić za N1 je upozorila da liječnici bilježe povećan broj pacijenata, ali i sve mlađu životnu dob osoba koje doživljavaju ozbiljne kardiovaskularne incidente.
"Opet smo mi samo statističari onoga što se događa. Imamo povećan broj pacijenata, sve mlađe populacije koja ima ozbiljne kardiovaskularne incidente. Imamo više mlađih ljudi sa srčanim i moždanim udarima, što je, dokazano je, izravna posljedica kronične izloženosti zagađenom zraku", kazala je Stanić.
Podsjetila je da se problem zagađenja u Sarajevu dodatno pogoršava tijekom zime zbog velikog broja pojedinačnih ložišta, ali i prometa.
"Ispušni plinovi ovih naših dizelaša koji su došli iz Europe su rečenični", navela je.
Sve mlađi pacijenti sa srčanim i moždanim udarima
Stanić je naglasila da se dobna granica pacijenata koji doživljavaju srčane i moždane udare smanjuje.
"Sigurno je veći broj i zapravo se smanjila životna dob ljudi koji imaju moždane i srčane udare. To možemo izravno povezati, između ostalog, da ne pričamo o drugim parametrima, sa zagađenim zrakom", rekla je.
Problem predstavljaju sitne čestice koje udišemo.
"To su čestice koje izravno prodiru u naša pluća, u naše krvne žile i čine štetu koja onda izravno dovodi do razvoja srčanih i moždanih udara, hipertenzije i drugih oboljenja koja su nekada bila rijetka kod mlađih ljudi, a danas zaista nisu rijetkost", upozorila je Stanić.
Najugroženiji djeca, trudnice i starije osobe
Tegobe ovise i o tome koliko je dugo osoba izložena zagađenom zraku.
Liječnici posebno bilježe pogoršanje kroničnih opstruktivnih bolesti i povećan broj respiratornih problema kod mlađih osoba. Posebno osjetljive kategorije su djeca, trudnice i stariji građani.
"Preporučujemo da prate zagađenost zraka u gradu, da borave što više izvan grada, na okolnim planinama i izletišitima, upravo zato da ne bi bili izloženi tim štetnim česticama", savjetovala je Stanić.
Kirurška maska nije dovoljna
Za građane koji tijekom dana ipak moraju boraviti u zagađenom gradu, liječnici preporučuju adekvatnu zaštitu.
"Koristite adekvatne maske. Znači, ne obične kirurške maske, nego maske sa zaštitom. U prostorijama u kojima boravite imajte pročišćivače zraka s HEPA filtrom", rekla je Stanić.
Starijim osobama preporučuje da u razdobljima velike zagađenosti što manje borave na otvorenom. Ista preporuka odnosi se i na osobe koje se bave sportom.
"Sportašima preporučujemo da što manje borave na otvorenom tamo gdje je visoka zagađenost zraka", navela je.
Tijekom zime situaciju dodatno otežavaju hladan zrak i češći boravak ljudi u zatvorenim prostorijama, zbog čega se bilježi više respiratornih bolesti nego tijekom ljeta.
"Postoji trend porasta ovih oboljenja koje možemo izravno povezati sa zagađenim zrakom", upozorila je doktorica.
"Moramo početi od vlastitog primjera"
Stanić je pozvala i građane da, koliko mogu, pridonesu smanjenju zagađenja.
"Ako možete utjecati da se smanji zagađenost, gdje god možete nemojte koristiti automobil, pogotovo u velikim prometnim gužvama", rekla je.
Građanima koji imaju individualna ložišta savjetovala je da ne koriste ugljen s visokom koncentracijom sumpora.
"Koristite suho ogrijevno drvo ili plin, odnosno ekološka goriva", kazala je.
"Malo sam ljuta"
Na kraju razgovora doktorica nije skrivala nezadovoljstvo zbog činjenice da zdravstveni radnici iz godine u godinu bilježe posljedice istog problema.
"Malo sam ljuta, ali eto, što ćemo", rekla je.
Na pitanje na koga je ljuta, odgovorila je:
"Upravo zbog toga što mi zaista samo statistički iznosimo podatke, a nismo u mogućnosti, osim ovim apelom, apelirati i na građanstvo, ali i na one koji mogu promijeniti ili makar utjecati da se smanji zagađenost u našem gradu."
Dodala je da bi voljela da se glas stručnjaka više čuje.
"Ne bavim se politikom i mislim da mi kao profesionalci moramo ukazivati sa svoje strane. Zaista bih voljela da se struka ma