Dok Rusija ulazi u razdoblje priprema za parlamentarne izbore zakazane za rujan 2026. godine, interni dokumenti namijenjeni najvišem državnom vrhu otkrivaju rastuću zabrinutost Kremlja zbog pada povjerenja građana u predsjednika Vladimira Putina i vladajuću stranku Jedinstvena Rusija. Prema informacijama koje je objavio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ukrajinska obavještajna služba presrela je povjerljive analize i projekcije javnog mnijenja koje su bile namijenjene ruskom državnom vrhu. Dokumenti sugeriraju da se nezadovoljstvo među ruskim stanovništvom kontinuirano povećava te da vlasti očekuju dodatne izazove u održavanju političke kontrole.
Kako piše Kyiv Post, interni ruski analitičari procjenjuju da će do 20. rujna 2026. godine potporu Putinovim potezima izražavati oko 55 posto građana. Istodobno, udio onih koji otvoreno ne podržavaju predsjednika mogao bi dosegnuti 33 posto, dok će preostalih 12 posto ostati neodlučno ili bez jasnog stava. Zelenski tvrdi da dokumenti pokazuju kako ruske vlasti više ne očekuju zaustavljanje trenda rasta nezadovoljstva. Prema njegovim riječima, čak ni autori internih izvješća ne vjeruju da će se negativni pokazatelji stabilizirati prije parlamentarnih izbora.
Pored pada osobne popularnosti predsjednika, dokumenti navodno ukazuju i na sve slabiju podršku stranci Jedinstvena Rusija. U izvješćima se spominje "stalan silazni trend" potpore vladajućoj političkoj opciji. Kako navodi Kyiv Post, analitičari povezani s Kremljem procjenjuju da će za zadržavanje većine u Državnoj dumi biti potrebno znatno više manipulacija izbornim procesom nego tijekom prethodnih izbornih ciklusa. Istovremeno, izvješća bilježe rast tzv. prosvjednog raspoloženja u brojnim ruskim regijama, što dodatno povećava zabrinutost vlasti zbog mogućih društvenih nemira.
Zelenski je upozorio da presretnute projekcije ne uzimaju u obzir sve posljedice koje bi aktualna vojna i gospodarska situacija mogla imati tijekom ljetnih mjeseci. Prema njegovim riječima, događaji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza mogli bi dodatno utjecati na raspoloženje građana i pogoršati političku poziciju Kremlja. Dodatni pritisak predstavlja i nastavak rata u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin 12. lipnja potpisao je uredbu kojom se povećava broj pripadnika Oružanih snaga Ruske Federacije. Riječ je o drugom proširenju vojnog sastava u posljednja četiri mjeseca, što brojni analitičari tumače kao pokušaj nadoknade gubitaka na bojištu kroz postupnu mobilizaciju.
.Prema navodima Kyiv Posta, tijekom obilježavanja Dana Rusije Putin je priznao da ukrajinski dronovi svakodnevno stvaraju ozbiljne probleme ruskim vojnim snagama i logističkim sustavima. Napadi bespilotnim letjelicama posljednjih mjeseci sve češće pogađaju naftnu infrastrukturu, skladišta goriva i vojne objekte duboko unutar ruskog teritorija. Time rat postaje sve vidljiviji običnim građanima, koji njegove posljedice više ne promatraju isključivo kroz službene izvještaje s bojišta,
Unatoč sve izraženijim unutarnjim problemima, Moskva nastavlja zauzimati tvrdu poziciju prema mogućim mirovnim pregovorima. Zelenski tvrdi da su ukrajinski prijedlozi za postizanje pravednog mira do sada nailazili na odbijanje i nastavak ratne retorike iz Kremlja. Ukrajinsko vodstvo smatra da će kombinacija vojnih, gospodarskih i političkih pritisaka tijekom ljeta dodatno oslabiti Putinovu popularnost do jeseni.