Sjedinjene Američke Države već neko vrijeme optužuju Kinu, tvrdeći da je Peking proveo tajni podzemni nuklearni test još 2020. godine na udaljenoj lokaciji Lop Nur u sjeverozapadnoj Kini, što bi moglo označiti eskalaciju u globalnoj utrci za nuklearnim naoružavanjem. Ove optužbe dolaze u trenutku kada je istekao posljednji veliki ugovor o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, poznat kao Novi START. Prema američkim dužnosnicima, seizmička stanica u Kazahstanu zabilježila je eksploziju magnitude 2,75 na udaljenosti od oko 720 kilometara od Lop Nura 22. lipnja 2020., što oni tumače kao dokaz nuklearnog testa. Kina je oštro odbila te navode, nazivajući ih potpuno neutemeljenima.
Lokacija Lop Nur, isušeno slano jezero u pustinji Xinjiang, dugo je poznata kao kineski poligon za nuklearna ispitivanja, gdje je Peking proveo svoj prvi nuklearni test 1964. godine i nastavio s aktivnostima do 1996., kada je uspostavljen neformalni globalni moratorij na testove. Američki podtajnik za kontrolu naoružanja Thomas DiNanno prvi je javno iznio optužbe na konferenciji Ujedinjenih naroda o razoružanju u Ženevi, navodeći da Kina rabi tehnike poput detonacije u izoliranim podzemnim šupljinama kako bi prikrila seizmičke signale i izbjegla otkrivanje. Dodatne detalje ponudio je pomoćnik državnog tajnika Christopher Yeaw na događaju u Hudson Instituteu u Washingtonu, gdje je istaknuo da seizmička stanica PS23 u Makanchiju u Kazahstanu registrirala eksploziju u 9:18 UTC, povezujući je izravno s Lop Nurom. Ove tvrdnje dolaze iz ranijih izvješća Ministarstva vanjskih poslova SAD-a iz 2019. i 2020.
Kineska vlada je reagirala žestoko. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Lin Jian te optužbe je nazvao "potpunim lažima" i naglasio da Peking poštuje politiku "no first use" – nikad ne biti prvi koji će upotrijebiti nuklearno oružje. Kina je potpisala, ali nije ratificirala Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih testova (CTBT) iz 1996., što joj omogućuje određenu fleksibilnost, ali Peking inzistira da se pridržava moratorija od svog posljednjeg službenog testa 1996. godine. Nezavisne analize, poput one koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, nisu pronašle vidljive dokaze na satelitskim snimkama za navodni test 2020., posebno u području tunela T5, gdje su primijećene građevinske aktivnosti u posljednjih nekoliko godina. CSIS-ovi stručnjaci sugeriraju da bi, ako je test proveden, mogao biti prikriven, što bi objasnilo slab seizmički signal. Norveška organizacija NORSAR potvrdila je mali seizmički događaj, ali nije mogla nedvosmisleno potvrditi njegov nuklearni karakter, dok Organizacija za CTBT nije detektirala ništa neobično, piše Telegraph.
Ove optužbe dolaze u kontekstu brzog širenja kineskog nuklearnog arsenala, koji se prema procjenama Pentagona povećava s trenutačnih oko 600 bojevih glava na 1500 do 2035. godine. Stručnjaci poput Rennyja Babiarza, specijaliziranog za kineski nuklearni program, ističu da ovo širenje služi geopolitičkim ciljevima, poput odvraćanja od intervencije u Tajvanskom tjesnacu i jačanja pregovaračke pozicije. Rat u Ukrajini samo je pojačao važnost nuklearnog odvraćanja za Peking. S druge strane, administracija predsjednika Donalda Trumpa koristi se ovim navodima kako bi opravdala obnovu američkih nuklearnih testova, prvi put od 1992., i inzistira na trilateralnom sporazumu o naoružanju koji bi uključivao Kinu, Rusiju i SAD. Trump je javno izjavio da SAD mora testirati na jednakoj osnovi s Kinom i Rusijom, što je dovelo do napetosti.
Dodatne lokacije u Kini, poput onih u provinciji Sečuan, također pokazuju porast građevinskih radova, uključujući bunkere i objekte za proizvodnju nuklearnog oružja, što dodatno zabrinjava Zapad. Analitičari upozoravaju da bi ova dinamika mogla dovesti do nove utrke u naoružanju, posebno s obzirom na neprijateljske odnose između SAD-a, Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana, ostavljajući Europu izloženu rizicima.