Vrhovni sud u SAD-u presudio je protiv globalnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su stupile na snagu prošle godine, javlja BBC. Odluka je vjerojatno najvažniji gubitak koji je druga Trumpova administracija pretrpjela na konzervativnom Vrhovnom sudu, koji je prošle godine više puta stao na stranu predsjednika u nizu hitnih presuda o imigraciji, otpuštanju čelnika neovisnih agencija i velikim rezovima u državnoj potrošnji.
Vrhovni sudac John Roberts napisao je mišljenje većine, a sud se složio sa 6-3 da su carine premašile zakon. Međutim, sud nije rekao što bi se trebalo dogoditi s više od 130 milijardi dolara carina koje su već naplaćene. "Predsjednik tvrdi da ima izvanrednu ovlast jednostrano nametati carine neograničenog iznosa, trajanja i opsega", napisao je Roberts za sud. "S obzirom na širinu, povijest i ustavni kontekst te navedenu ovlasti, mora odrediti jasno kongresno ovlaštenje za njezino korištenje". Sud je rekao da hitna vlast na koju se Trump pokušao osloniti "nije dovoljna", piše CNN. Suci Amy Coney Barrett i Neil Gorsuch pridružili su se Robertsu i trojici liberalnih sudaca u većini. Suci Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh izrazili su neslaganje.
Prema mišljenju Robertsa, administracija nije dokazala da predsjednik ima ovlast uvoditi carine temeljem zakona IEEPA. "Kada Kongres daje ovlast za uvođenje carina, čini to jasno i uz ograničenja, ovdje to nije učinio", poručio je Roberts, naglasivši da Sud samo provodi svoju ustavnu ulogu te da IEEPA ne daje predsjedniku ovlasti za nametanje carina. Do 14. prosinca savezna je vlada prikupila 134 milijarde dolara od spornih carina, od više od 301.000 uvoznika, prema podacima Carinske i granične službe. To će pitanje vjerojatno rješavati niži sudovi. Sudac Brett Kavanaugh u izdvojenom je mišljenju upozorio da Sud nije rekao treba li i kako vratiti milijarde dolara, dodavši da bi taj proces mogao biti "kaotičan". Administracija tvrdi da bi povrati imali teške posljedice za gospodarstvo.
Slučaj je jedan od najvažnijih gospodarskih predmeta pred Sudom posljednjih godina. Osporene su Trumpove "recipročne" carine, uključujući stope do 50% za zemlje poput Indije i Brazila te do 145% za Kinu 2025., kao i carine na uvoz iz Kine, Meksika i Kanade. Trump se pozvao na zakon iz 1970-ih (IEEPA), koji dopušta reguliranje uvoza u izvanrednim okolnostima, no u zakonu se izrijekom ne spominju carine. Niži sudovi već su presudili da su izvanredne carine nezakonite, ali su privremeno dopustili njihovu naplatu dok traju žalbeni postupci. Ključno otvoreno pitanje ostaje imaju li svi uvoznici pravo na povrat ako administracija izgubi spor. Uvoznici, među njima i Costco, tražili su blokadu finalizacije carinskih obveza kako bi osigurali mogućnost povrata, no taj je zahtjev odbijen. Administracija je poručila da bi eventualni povrat bio moguć, ali dugotrajan i složen.