Visoki ruski vojni zapovjednik Igor Kirilov izgubio je život u eksploziji koja se danas dogodila u Moskvi. Kirilov je bio na čelu ruskih snaga za nuklearnu, biološku i kemijsku obranu, a njegova smrt dodatno je zaoštrila već napete odnose između Rusije i Ukrajine. Prema izvješću ruskog Istražnog odbora, Kirilov i njegov pomoćnik poginuli su u eksploziji ispred stambene zgrade u moskovskoj četvrti Rjazanski prospekt, približno 7 kilometara jugoistočno od Kremlja.
Eksplozivna naprava, koja je bila skrivena u električnom skuteru, izazvala je snažnu detonaciju koja je prouzročila značajna oštećenja okolnog područja. Na mjestu događaja vidljiva su bila teška oštećenja ulaza u zgradu, dok su se na zidovima jasno ocrtavali tragovi eksplozije. Udarni val razbio je prozore na prva četiri kata zgrade, a nekoliko parkiranih automobila pretrpjelo je znatna oštećenja. Na Telegramu je objavljena uznemirujuća snimka koja prikazuje trenutak eksplozije.
Ukrajinska služba državne sigurnosti (SBU) preuzela je odgovornost za likvidaciju visokog dužnosnika ruske vojske u utorak ujutro u Moskvi, rekao je agenciji AFP izvor iz SBU-a, a Rusija je najavila odmazdu za taj čin. "Današnji atentat na general-pukovnika Igora Kirilova, zapovjednika ruskih postrojbi za nuklearnu, biološku i kemijsku zaštitu, je specijalna operacija SBU-a", rekao je izvor.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je u utorak da će se ukrajinsko vodstvo suočiti s neumitnom osvetom za ubojstvo visokog ruskog generala, izvijestila je novinska agencija RIA. "Shvaćajući neizbježnost vlastitog vojnog poraza, pokreće kukavičke napade vrijedne prijezira u mirnim gradovima", rekao je. Iz vojno-policijskih izvora se saznaje da bi taj atentat mogao biti proglašen terorističkim činom.
Igor Kirilov rođen je 13. srpnja 1970. godine u gradu Kostromi. Njegova vojna karijera započela je 1987. godine u oružanim snagama SSSR-a. Njegova posvećenost kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju kulminirala je 2007. godine uspješnim završetkom prestižne vojne akademije za NBC (nuklearnu, biološku i kemijsku) obranu. Ovo postignuće nije samo produbilo njegovo stručno znanje, već mu je i otvorilo vrata prema najvišim ešalonima ruskog vojnog establišmenta. Nedugo nakon diplomiranja, Kirilov je preuzeo niz značajnih položaja u Uredu načelnika ruskih NBC zaštitnih snaga, gdje je imao ključnu ulogu u oblikovanju strategije i politike vezane uz nacionalnu sigurnost u domeni NBC obrane.
Kirilovljevo ime postalo je predmet značajnih međunarodnih kontroverzija zbog njegove uloge u rusko-ukrajinskom sukobu. Njegova vojna karijera, koja je do tada bila obilježena uspjesima i napredovanjem, našla se pod povećalom svjetske javnosti zbog ozbiljnih optužbi za kršenje međunarodnog ratnog prava. U listopadu 2024. godine Velika Britanija poduzela je odlučan korak uvodeći mu sankcije zbog navodnog korištenja zabranjenih kemijskih sredstava u Ukrajini. Ova odluka nije bila donesena olako, već je bila rezultat dugotrajnog prikupljanja dokaza i detaljne analize situacije na terenu.
Posebno je istaknut slučaj upotrebe kloropikrina, zloglasnog otrovnog bojnog plina koji prouzročuje teške ozljede dišnog sustava. Ovaj kemijski agens, zabranjen međunarodnim konvencijama zbog svoje izuzetne toksičnosti i nehumanog djelovanja, navodno je korišten u nekoliko navrata tijekom sukoba, ostavljajući za sobom strašne posljedice među civilnim stanovništvom. Svjedočanstva preživjelih i medicinski izvještaji s terena pružili su uznemirujuću sliku o razmjerima i ozbiljnosti ovih napada.