Američki predsjednik Donald Trump odustao je od novih vojnih udara na Iran, objavivši da su odobrene "završne točke" početnog mirovnog sporazuma te da će uskoro biti poznati detalji ceremonije njegova potpisivanja. Trumpova objava uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je sam najavio da će američka vojska treću uzastopnu noć napasti Iran.
Iranska poluslužbena novinska agencija Fars izvijestila je da su okviri sporazuma utvrđeni te da će Teheran vjerojatno prihvatiti dokument, iako se službeni odgovor Irana još čeka.
Prema informacijama američkih i europskih dužnosnika, potpisivanje memoranduma o razumijevanju moglo bi se dogoditi već ove nedjelje ili tijekom sljedećeg tjedna, u vrijeme održavanja summita skupine G7 u francuskom Évianu. Kao moguća lokacija svečanog potpisivanja spominje se obližnja Ženeva u Švicarskoj, a ceremoniji bi mogao nazočiti i američki potpredsjednik JD Vance, piše Index.
Iranski mediji objavili detalje: Prekid vatre i u Libanonu
Nacrt sporazuma, koji se u diplomatskim krugovima neslužbeno naziva "Islamabadska deklaracija", nalazi se u završnoj fazi usuglašavanja. Prema navodima iranske državne agencije IRNA-e i poluslužbene agencije Mehr, dokument se temelji na iranskom prijedlogu od 14 točaka i predviđa:
Prekid ratnih djelovanja na svim regionalnim bojištima povezanim sa sukobom SAD-a i Irana, uključujući i Libanon.
Pritisak Washingtona na Izrael kako bi se okončale vojne operacije protiv Hezbollaha u Bejrutu i na jugu Libanona.
Normalizaciju pomorskog prometa i ukidanje američke blokade iranskih luka u Hormuškom tjesnacu.
Najosjetljivija pitanja ostavljena za kasnije
Najveće prepreke postizanju konačnog mira – iranski nuklearni program i budući status Hormuškog tjesnaca – namjerno su izostavljeni iz ovog početnog dokumenta kako bi se lakše postigao brzi dogovor.
Pregovori o nuklearnom pitanju trebali bi započeti tek nakon potpisivanja ovog memoranduma i trajati 60 dana. Teheran pritom inzistira na zadržavanju prava na obogaćivanje uranija. Što se tiče Hormuškog tjesnaca, Iran poručuje da upravljanje tim strateškim pravcem mora ostati u rukama regionalnih država (Irana i Omana), bez izravne američke uloge.
Iz pregovora su u potpunosti izostavljeni i iranski balistički raketni program te pitanje regionalnih proiranskih naoružanih skupina.
Financijski zahtjevi i obnova teška 300 milijardi dolara
Velik dio privremenog sporazuma odnosi se na gospodarstvo. Iran zahtijeva oslobađanje 24 milijarde dolara zamrznutih sredstava u inozemstvu, od čega polovica mora biti dostupna odmah nakon potpisivanja.
Također, u prijelaznom razdoblju od 60 dana Washington ne bi smio uvoditi nove sankcije niti povećavati vojnu prisutnost na Bliskom istoku. Posebnu pozornost privlači i okvirni plan obnove Irana nakon sukoba, čija se vrijednost procjenjuje na najmanje 300 milijardi dolara, no o mehanizmima financiranja tek se treba pregovarati.
Oprez u Teheranu i uloga Pakistana
Ključni posrednik u ovim povijesnim pregovorima bio je Pakistan, čije je Ministarstvo vanjskih poslova službeno pozdravilo postignuti napredak. Ipak, dok Trump javno izražava golemi optimizam i sugerira da iranski vrhovni vođa podržava dogovor, iz Teherana stižu opreznije poruke.
Agencija Tasnim, bliska Iranskoj revolucionarnoj gardi, upozorava da tekst sporazuma još uvijek mora proći završnu analizu i dobiti odobrenje nadležnih institucija u Iranu. Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova kratko je poručio da konačna odluka još nije donesena.
Ako bude potvrđen, ovaj bi memorandum predstavljao najveći diplomatski iskorak između Washingtona i Teherana u posljednjih nekoliko desetljeća i potencijalno posve promijenio sigurnosnu sliku Bliskog istoka.