trajalo 10 godina

Uzrokuje li cjepivo za ospice, zaušnjake i rubeolu autizam? Stigli rezultati najvećeg istraživanja dosad

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Uzrokuje li cjepivo za ospice, zaušnjake i rubeolu autizam? Stigli rezultati najvećeg istraživanja dosad
05.03.2019.
u 08:42
Pogledaj originalni članak

Cjepivo za ospice, zaušnjake i rubeolu ne uzrokuje autizam, pokazalo je novo istraživanje koje je provedeno s namjerom da bi uvjerilo sve veći broj onih koji sumnjaju u opravdanost cijepljenja, piše The Guardian.

Sumnje u cjepivo za MMR (engleski: ospice, zaušnjaci i rubeola) su pokrenute od strane gastroenterologa Andrewa Wakefielda koji je 1998. postavio hipotezu da je cjepivo povezano s autizmom. Simptomi autizma su se često počinjali manifestirati u doba kad je primljeno cjepivo, kad osoba ima od 12 do 15 mjeseci, prenosi Jutarnji.hr. 

Ova teorija je opovrgnuta, a Wakefieldu je kasnije zabranjeno prakticiranje medicine, ali se nakon pojave društvenih mreža pojavio porast sumnji u sigurnost cjepiva.

Unicef je nedavno upozorio da se broj slučajeva ospica širom svijeta povećao u šokantnoj mjeri, a epidemija se širi među djecom koja nisu cijepljena. Svjetska zdravstvena organizacija je kazala da je necijepljenje jedna od 10 najvećih prijetnji svjetskom zdravlju.

Članak u časopisu Annals of Internal Medicine, koji objavljuje Američka udruga liječnika, napisali su danski istraživači, koji su također proveli jedno od ključnih istraživanja da bi pokazali kako ne postoji poveznica cjepiva i autizma 2002. Njihova najnovija studija uključuje 6,517 slučajeva autizma, najveći broj dosad, a provedeno je među 650,000 djece u Danskoj, a koju su pratili 10 godina.

Dr. Anders Peter Hviid iz Statens Serum Instituta u Kopenhagenu je kazao: - Ta studija iz 2002. godine je objavljena prije 16 godina u časopisu New England Journal of Medicine, ali nije eliminirala ideju da cijepljenje uzrokuje autizam.

Istraživači su imali namjeru baviti se nekima od kritika koje upućuju protivnici cijepljenja, kao što je tvrdnja da su neke grupe djece podložnije autizmu nakon cijepljenja MMR cjepivom. Znanstvenici su analizirali djecu s bliskim srodnikom koji je autističan i one koja imaju povećane faktore rizika za autizam, kao što su stariji roditelji.

Također su uzeli u obzir pitanje je li bilo više autizma među djecom koja su primila druge oblike cjepiva prije ovog MMR cjepiva. Protivnici MMR cjepiva su također ustvrdili da postoji 'skupina' regresivne forme autizma, koja je uzrokovana cijepljenjem, a koja se ne pojavljuje u istraživanju kompletne populacije.

Sve ove teorije su testirane u ovom istraživanju i pokazalo se da nisu točne, kazao je Hviid.

- Nismo pronašli potvrdu hipoteze o povećanom riziku za autizam nakon cijepljenja MMR cjepivom na neselektiranoj populaciji danske djece, nikakve potvrde za hipotezu da MMR cjepivo izaziva autizam u podložnim podgrupama koje karakteriziraju obiteljski i okolinski rizični faktori i nikakvu potvrdu za grupiranje slučajeva autizma u specifičnom vremenskom periodu nakon cijepljenja MMR cjepivom, kaže se u znanstvenom članku.

U uvodu studije, Saad Omer iz Škole za javno zdravlje u Atlanti i Inci Yildirim s Medicinske škole sveučilišta Emory kažu da je studija provedena iako je već ranije dokazano da nema poveznice između MMR cjepiva i autizma.

- U idealnom svijetu, istraživanje sigurnosti cjepiva bi bilo provedeno samo da se procijene znanstveno utemeljene hipoteze, a ne kao odgovor na teoriju urote. U stvarnosti, hipoteza koju iznose oni koji sumnjaju u cjepivo može utjecati u povjerenje javnosti u cijepljenje, napisali su.

Studija možda nije dovoljna, priznali su. - Danas živimo u svijetu koji je 'otporan na činjenice' gdje znanstveno utvrđeni podaci nemaju dovoljno veliku uvjerljivost. Kako da onda liječnici i radnici u javnom zdravstvu negiraju mit o povezanosti cjepiva za MMR i autizma?, pitaju se autori u ovom članku.

Omer i Yildrim su ponudili tri odgovora. - Prvo, svaki mit o cijepljenju treba biti označen kao takav, pa se treba medije pozvati da ne nude poveznice na ideje koje su odbačene u tekstu. Drugo, kad se ispravlja krivu informaciju, znanstvenici se trebaju fokusirati na glavne činjenice i ne pokušavati dati odgovor na sve. Treće, treba ponuditi alternativno objašnjenje za dani fenomen. U suprotnome, dodali su, onaj koji sumnja će povratiti svoja prijašnja uvjerenja, piše The Guardian.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.