Europski obavještajni dužnosnici upozoravaju da bi Rusija u idućim mjesecima mogla krenuti u odlučnije akcije kojima bi testirala NATO, uključujući provokacije ili ograničeni upad na teritorij neke od članica Saveza. Jedan od šefova obavještajnih službi upozorio je da se takav scenarij ne mora mjeriti godinama, nego "mjesecima". Istodobno, iz baltičkih zemalja stižu opreznije procjene – zasad, tvrde, nema pokazatelja neposrednog ruskog napada. O tome piše britanski The Guardian, koji je razgovarao s trojicom čelnika europskih obavještajnih službi. Michal Koudelka, ravnatelj češke Sigurnosno-informativne službe BIS, kazao je da se, osim pojačane aktivnosti dronova, među mogućim scenarijima razmatra i ograničeni upad na teritorij članice NATO-a koja graniči s Rusijom.
– Moguće je. To bi moglo uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom, masovnu kampanju utjecaja – rekao je Koudelka. Dodao je da bi se takav scenarij mogao odviti u roku od "mjeseci, a ne godina", ali i naglasio da mnogi rade sve kako bi ga spriječili. Upozorenja dolaze nakon što je poljski premijer Donald Tusk rekao da obavještajne procjene upućuju na mogućnost da Rusija u idućim mjesecima dronovima ili projektilima napadne teritorij NATO-a kako bi pokušala pokazati da je članak 5. "više teoretski nego praktičan". Francuski predsjednik Emmanuel Macron njegova je upozorenja nazvao utemeljenima te sazvao hitan sastanak stranačkih čelnika i predsjedničkih kandidata.
Iz baltičkih zemalja, međutim, stižu opreznije procjene. – Ne vidimo pokazatelje neposrednog napada – rekao je Normunds Mežviets, šef latvijske državne sigurnosne službe VDD. Priznao je da postoje znakovi da se Moskva priprema za odlučnije djelovanje u Europi, ali nije jasno radi li se o konkretnim planovima ili pokušaju destabilizacije i širenja straha. Kremlj odbacuje tvrdnje da planira napad na NATO. Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da to "nema nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije". Sva trojica obavještajnih čelnika s kojima je razgovarao The Guardian očekuju, međutim, intenziviranje ruske kampanje sabotaža u Europi tijekom idućih mjeseci. Šef švedske vojne obavještajne i sigurnosne službe Thomas Nilsson nedavni incident s naoružanim dronom u zračnoj luci Leipzig, za koji su njemačke vlasti odgovornost pripisale ruskim obavještajnim strukturama, nazvao je "prekretnicom". Mežviets je upozorio i da se mete mijenjaju. – Vidimo da pokušavaju napasti željezničku infrastrukturu, infrastrukturu za potporu Ukrajini. Sada vidimo pomak prema ciljevima obrambene industrije – rekao je. Koudelka pak smatra da Moskva pritiskom na slabe točke zapadnih društava pokušava oslabiti njihovu potporu Ukrajini.