Švicarska narodna stranka (SVP) iznijela je dva prijedloga za smanjenje troškova državnih mirovina koje se isplaćuju u inozemstvo. Prema prvom, mirovine bi se smanjivale ovisno o troškovima života u zemlji stanovanja. Drugi ide znatno dalje i predviđa potpuno ukidanje doživotnih isplata te jednokratni povrat uplaćenih doprinosa. Stranka nije objasnila kako bi se ta dva prijedloga međusobno uskladila.
SVP je najveća švicarska politička stranka. Na izborima 2023. godine osvojila je 27,9 posto glasova, a ima dva predstavnika u sedmeročlanoj vladi. Riječ je o desnoj populističkoj stranci koju politolozi često svrstavaju u radikalnu desnicu.
Ovi prijedlozi dio su rasprave o reformi državnog mirovinskog osiguranja AHV 2030. Primjerice, osoba koja se preseli u državu s nižim životnim troškovima primala bi manju mirovinu od umirovljenika s jednakim pravima koji živi u Švicarskoj.
Iseljenicima namjeravaju vratiti uplaćene doprinose
Za provedbu svojih prijedloga SVP zahtijeva nove pregovore o međunarodnim sporazumima o socijalnom osiguranju. Protivi se i novim sporazumima koji dopuštaju isplatu mirovina bez prilagodbe kupovnoj moći. Nije objašnjeno kako bi se obračunavao jednokratni povrat doprinosa, što bi bilo s već stečenim pravima i bi li promjene zahvatile postojeće umirovljenike. Nisu objavljene ni procjene mogućih ušteda.
Ljutnju švicarskih umirovljenika u inozemstvu, među ostalim u Portugalu, Brazilu i Tajlandu, prvo je izazvao prijedlog o uskraćivanju 13. mirovine. Uslijedile su i nove kritike rujanskih prijedloga o smanjenju redovitih mirovina, piše Swissinfo.
„Reforma državnog mirovinskog sustava treba razmotriti sve mogućnosti. Iznijeli smo brojne prijedloge i nemaju svi jednak prioritet”, rekao je predsjednik SVP-a Marcel Dettling. „Vodimo politiku za Švicarsku. Ima i puno Švicaraca u inozemstvu kojima se naša politika sviđa”, dodao je.
“Ne želimo vam oduzeti zarađenu mirovinu”
Voditelj stranačke kampanje Manuel Strupler smiruje javnost riječima: „Bio je to jedan od prijedloga među nizom mogućnosti. Ali nije onaj kojim se namjeravamo najviše baviti. Nije cilj naše stranke oduzeti nekome ono što je zaradio radeći cijeli život u Švicarskoj i pridonoseći njezinu blagostanju.”
Ipak, Strupler smatra da se treba raspraviti o tome trebaju li jednaku mirovinu primati osobe koje žive u Švicarskoj i one koje u zemlji više ne troše novac niti plaćaju tamošnji porez na potrošnju. Predsjednica međunarodnog ogranka SVP-a Inge Schütz dodaje da je cilj spriječiti kratkotrajno doseljavanje radi stjecanja prava na švicarsku mirovinu.
Svaka treća mirovina odlazi preko granice
Krajem 2025. godine u inozemstvo se isplaćivalo oko 817.000 švicarskih starosnih mirovina, odnosno 31 posto ukupnog broja. Približno 83 posto korisnika tih mirovina strani su državljani. Među njima su i radnici koji su dio radnog vijeka proveli u Švicarskoj, a zatim se vratili u domovinu.
Švicarske mirovine primaju i hrvatski građani. Od 1. siječnja 2017. godine između Hrvatske i Švicarske primjenjuju se uredbe EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, što potvrđuje i hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Zasad nije poznato kako bi se prijedlozi SVP-a uskladili s tim pravilima ni bi li zahvatili već ostvarena mirovinska prava.
Zastupnik SVP-a Didier Calame zasebno je predložio uskraćivanje 13. mirovine korisnicima u inozemstvu, ali stranka tu mjeru nije uključila u svoje službeno očitovanje. SVP predlaže i da primatelji dopunskih davanja, koja se isplaćuju stanovnicima Švicarske s niskim prihodima, smiju boraviti u inozemstvu najviše 30 dana godišnje umjesto dosadašnja tri mjeseca, prenosi mojevrijeme.hr.