ODBIJA PRIZNATI PORAZ

Trumpu ostala nada u elektorski puč, sudskim putem želi preokrenuti izborne rezultate

Foto: JONATHAN ERNST/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Trumpu ostala nada u elektorski puč, sudskim putem želi preokrenuti izborne rezultate
13.11.2020.
u 19:05
Čak i da Trump uspije sudski “preokrenuti” rezultat u jednoj od ključnih saveznih država, to opet neće utjecati na ishod s obzirom na to da će Biden i dalje imati najmanje 270 elektorskih glasova, koliko je potrebno za pobjedu.
Pogledaj originalni članak

Situacija nakon američkih izbora i dalje je nepromijenjena: izabrani predsjednik Joe Biden počinje slagati svoju kadrovsku križaljku, pa je tako za predstojnika Ureda Bijele kuće, što je jedna od najvažnijih funkcija u administraciji, izabrao dugogodišnjeg suradnika Rona Klaina, dok predsjednik Donald Trump i dalje odbija priznati poraz i pokušava sudskim putem preokrenuti izborne rezultate u svoju korist, ponašajući se kao da nikad neće napustiti Bijelu kuću.

Georgia ponovno broji

Trumpova je kampanja pokrenula niz tužbi zbog navodnih izbornih nepravilnosti u ključnim saveznim državama, no analitičari upozoravaju da čak i da sud uvaži Trumpove tužbe to ne bi dovelo do njegove pobjede u tim državama, s obzirom na to da Trump u Pennsylvaniji zaostaje za Bidenom gotovo 50 tisuća glasova, a u Michiganu za 150 tisuća. Pretpostavlja se da se preokret neće dogoditi ni u Georgiji, iako u toj saveznoj državi Trump zaostaje za samo oko 14 tisuća glasova. Tamo je zbog male razlike u glasovima naređeno ponovno prebrojavanje glasova, i to ručno, ali se ni u Georgiji ne očekuje preokret jer nema naznaka o masovnim izbornim prijevarama. Čak i da Trump uspije sudski “preokrenuti” rezultat u jednoj od ključnih saveznih država, to opet neće utjecati na ishod s obzirom na to da će Biden i dalje imati najmanje 270 elektorskih glasova, koliko je potrebno za pobjedu.

Na čemu počiva Trumpova nada u preokret? Sad su već jasno vidljive osnovne konture Trumpova plana kojim će pokušati iskoristiti pravno-proceduralne mogućnosti, iako stručnjaci tvrde da ne postoji legalan put kojim bi Trump ostao u Bijeloj kući. Trumpova se taktika oslanja na činjenicu da Amerikanci ne biraju predsjednika neposredno, nego zapravo biraju elektore u svojim državama, koji onda na zasjedanju elektorskog kolegija biraju predsjednika. Zasjedanje elektorskog kolegija zakazano je za 14. prosinca u Washingtonu, a savezne države prije toga, a rok je 8. prosinca, moraju potvrditi elektore koji će glasati za predsjednika. Trumpov plan predviđa da zakonodavna tijela u ključnim državama, a ona su uglavnom u rukama republikanaca, unatoč Bidenovoj pobjedi u tim državama, iskoriste Trumpove tužbe kao alibi za nepotvrđivanje izbornih rezultata i kako bi izabrali elektore koji će podržati Trumpa, što bi značilo da će republikanski kongresi zaobići volju birača.

Zakonski je to moguće u slučaju da države ne potvrde na vrijeme rezultate izbora i ne izaberu elektore, iako bi se radilo o svojevrsnom puču, a jedan dio republikanskih čelnika u ključnim državama već je najavio da u tome neće sudjelovati. Kada bi se doista dogodilo da republikanski kongresi odluče zaobići volju birača, mogli bi intervenirati guverneri tih država (Michigan, Pennsylvania, Wisconsin i Nevada), koji su redom demokrati. Spor bi onda došao na odlučivanje u Kongres, a vjerojatno bi se morao umiješati i Vrhovni sud, koji je Trump napunio svojim sucima.

Scenarij iz noćne more

Koliko god takav scenarij podsjeća na autokratske režime, kada je Trump u pitanju ništa nije nemoguće. Međutim, bez obzira na to kako će se spor razriješiti, Trumpov mandat prestaje 20. siječnja sljedeće godine. A ako do tada ne bude izabran novi predsjednik, u Bijelu kuću kao v.d. useljava se demokratska čelnica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, što je za Trumpa također scenarij iz noćne more.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.