Prvo EU, a onda - Kina? Američke carine i rastući gospodarski utjecaj Kine u Južnoj Americi potiču planove za sporazum o slobodnoj trgovini između zajedničkog južnoameričkog tržišta Mercosur i Kine. Ali koliko je taj plan realan?
„Brazil i Kina suglasni su da je važno ubrzati pregovore o sporazumu između Mercosura i Kine", navodi se u priopćenju brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve.
To je priopćenje objavljeno neposredno nakon jednosatnog telefonskog razgovora Lule i kineskog predsjednika Xia Jinpinga 26. srpnja. Još 30. lipnja ove godine Lula je na samitu Mercosura u Asuncionu javno pozvao na pokretanje formalnih pregovora s Pekingom. Urugvaj također podržava tu inicijativu.
No ove dvije zemlje će vjerojatno morati još malo pričekati. Formalni pregovori mogu početi tek kada sve članice Mercosura odobre takav projekt. Ova skupina trenutno ima pet članica s pravom glasa: pored Brazila, Urugvaja i Bolivije, tu su i Argentina i Paragvaj, dvije zemlje koje su dosad bile suzdržane prema sporazumu o slobodnoj trgovini s Kinom, piše Deutsche Welle.
U donjoj grafici prikazan je razvoj izvoza i uvoza između Brazila, Kine i SAD-a u milijardama dolara:
„Možemo i drugačije“
„Mislim da je ovo za sada prije svega politički signal. Kina i Brazil poručuju SAD-u, imajući u vidu carine: možemo i drugačije“, objašnjava za DW Samina Sultan iz Instituta njemačkog gospodarstva (IW).
Od političke poruke do konkretnog teksta sporazuma je dug put, iako ideja dobiva sve veću podršku, kaže stručnjakinja za europsku ekonomsku politiku i vanjsku trgovinu.
Američki predsjednik Donald Trump je 30. srpnja 2025. predsjedničkom uredbom uveo kaznene carine od 40 posto na robu iz Brazila. Vrhovni sud SAD-a je u veljači ove godine te carine proglasio nezakonitima. Trump je 22. srpnja ponovo naredio uvođenje kaznenih carina.
Ledeno doba između Brazila i SAD-a
Brazilski predsjednik Lula izrazio je nezadovoljstvo zbog novih carina u autorskom tekstu za američki list Washington post. „Brazilske tvrtke zamijenit će svoje dobavljače iz SAD-a partnerima iz drugih regija", napisao je.
Latinskoj Americi i Karibima nisu potrebni ni nosači zrakoplova koji patroliraju njihovim vodama niti kaznene carine, naglasio je Lula i poručio: „Ono što nam nedostaje jesu pouzdani i predvidivi partneri."
Trumpove kaznene carine dodatno potiču već ionako snažnu trgovinu između Brazila i Kine. Prema podacima brazilskog Ministarstva trgovine, robna razmjena u prvoj polovici 2026. porasla je za 15,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istovremeno je bilateralna trgovina sa SAD-om pala za 12,8 posto.
Luke, željeznice, ceste: Kina ulaže u Latinsku Ameriku
„Mercosur je vrlo privlačno tržište za kinesku robu“, kaže Rolf Langhammer, stručnjak za vanjsku trgovinu s Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), u razgovoru za DW. Dugoročna strategija Kine za osvajanje latinoameričkog tržišta obuhvaća i izgradnju peruanske kontejnerske luke Chancay, izvještava Langhammer.
Donja grafika prikazuje ranglistu najvažnijih trgovinskih partnera EU-a i članica Mercosura u 2025. godini (u milijardama eura):
Prva luka u Južnoj Americi pod kineskom kontrolom otvorena je u studenome 2024. Kina je u taj projekt, realiziran u okviru međunarodne inicijative Novi put svile, uložila 3,5 milijardi dolara.
Luka na Pacifiku bi željezničkom prugom trebala biti povezana s lukama na brazilskoj obali Atlantika. No planovi za takvu „međuoceansku željeznicu" još su u pripremnoj fazi.
Strah od poplave kineske robe
Kina je već uvjerljivo najveći trgovinski partner Brazila i Mercosura. Zbog toga planovi za sporazum o slobodnoj trgovini na prvi pogled djeluju logično.
No studija Brazilskog i kineskog poslovnog vijeća (CEBC) posvećena toj temi ukazuje i na rizike takvog sporazuma. „Postoji bojazan da bi, zbog kineske konkurentnosti, moglo doći do trgovinskih neravnoteža, kao i pada proizvodnje i zaposlenosti“, navodi se u studiji.
Strah od kineske prevlasti bio je jedan od razloga zbog kojih je brazilski predsjednik Lula dosad bio među kritičarima sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom. To što je sada, pod pritiskom američkih kaznenih carina, promijenio stav, donijelo mu je kritike.
Langhammer: sporazum predstavlja rizik
„Više od jednog desetljeća Brazil je zastupao stav da bi takav trgovinski sporazum nanio ozbiljnu štetu njegovoj industriji", komentira brazilski stručnjak za Kinu Igor Patrick u brazilskom dnevnom listu Folha de S. Paulo. „No sada se zemlja nalazi pred liberalizacijom svog tržišta."
Stručnjak IfW Langhammer nada se da će brazilska inicijativa biti zakočena. „Kina trenutno preplavljuje svjetska tržišta subvencioniranim proizvodima", kaže on. „Mislim da zemlje Mercosura znaju koliki je rizik sklapanja takvog sporazuma o slobodnoj trgovini s Kinom."