Američki predsjednik hvali napredak u tajnim pregovorima s Iranom dok raketni napadi, gomilanje američkih trupa i prijetnje nad Hormuškim tjesnacem potiču strahove od šireg regionalnog rata: evo što znamo do sada.
Neočekivana tvrdnja američkog predsjednika Donalda Trumpa ovog tjedna da pregovori s Iranom daju veliki napredak došla je u vrijeme povećanih napada i daljnjih prijetnji eskalacijom diljem regije, pri čemu ciljevi Washingtona u ratu još uvijek nisu u potpunosti jasni.
Zbor iranskih čelnika do sada je negirao da se vode bilo kakvi pregovori, obećavajući da će se boriti "do potpune pobjede". Egipat, Pakistan, Turska i zemlje Perzijskog zaljeva navodno pokušavaju iza kulisa organizirati pregovore, ali njihovi napori još uvijek izgledaju preliminarni.
Čini se da rat eskalira. Iran je u utorak i srijedu ponovno ispalio svoje dnevne baražne vatre diljem Bliskog istoka, piše Euronews.
U međuvremenu, tisuće američkih marinaca bile su na putu prema Zaljevu, a američka vojska pripremala se rasporediti najmanje tisuću vojnika iz 82. zračno-desantne divizije na Bliski istok u nadolazećim danima.
Evo što znamo, a što ne znamo o razgovorima koji bi mogli dovesti do prekida bombardiranja ili potpunog završetka neprijateljstava, prenos N1.
Tko s kim pregovara?
Od početka iranskog rata 28. veljače, Trump je imenovao promjenjive i ponekad nejasne ciljeve za tekuću američku kampanju.
Govorio je o degradaciji ili uništavanju iranskih raketnih kapaciteta i njegove sposobnosti da prijeti susjedima, ciljevima koje ima određenu fleksibilnost u proglašavanju ostvarenima.
Mnogo teži cilj je osigurati da Iran nikad ne može izgraditi nuklearno oružje, a Trump je inzistirao da će to biti dio svakog dogovora.
Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca sada je također prioritet za Trumpa i globalno gospodarstvo.
Trump je tvrdio da su američki izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner u nedjelju razgovarali s iranskim vođom kojeg je opisao kao "čovjeka za kojeg vjerujem da je najugledniji" te da je bio "vrlo razuman".
Axios, pozivajući se na neimenovanog izraelskog dužnosnika, identificirao je misterioznog sugovornika kao Mohammada Baghera Ghalibafa, moćnog iranskog predsjednika parlamenta i jednu od najistaknutijih neklerikalnih osoba u Teheranu.
No, Ghalibaf je u objavi na X izjavio da "nisu u tijeku nikakvi pregovori", dodajući da je objava "lažna vijest" namijenjena "manipuliranju financijskim i naftnim tržištima i bijegu iz kaljuže u kojoj su SAD i Izrael zarobljeni".
New York Times, pozivajući se na neimenovane dužnosnike, izvijestio je da je "posljednjih dana" postojala "izravna komunikacija" između iranskog ministra vanjskih poslova i Trumpovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa - iako nijedna strana to nije potvrdila.
Tko pomaže u organizaciji razgovora?
SAD su se "u načelu" složile pridružiti se razgovorima u Pakistanu, prema riječima tri pakistanska dužnosnika, jednog egipatskog dužnosnika i jednog zaljevskog diplomata, dok su posrednici još uvijek radili na uvjeravanju Irana.
Posrednik iz Pakistana dostavio je Iranu plan od 15 točaka Trumpove administracije, koji su ponudili da budu domaćini obnovljenih pregovora, prema više izvješća koja se pozivaju na anonimne izvore.
No, s obzirom na to da SAD poduzima korake za slanje dodatnih vojnika i marinaca na Bliski istok, taj potez se predstavlja kao Trumpov manevar kako bi si dao fleksibilnost u pogledu onoga što će sljedeće učiniti, a neki insajderi tvrde da je preuzimanje kontrole nad iranskim otokom Kharg, odakle se isporučuje 90% teheranske nafte, moguće.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei potvrdio je da su tijekom vikenda primljene poruke od "nekih prijateljskih zemalja koje ukazuju na američki zahtjev za pregovore s ciljem okončanja rata".
Katar, ključni diplomatski akter u regiji, u utorak je isključio mogućnost da će igrati ikakvu ulogu.
Tko je glavni u Teheranu?
Čini se da je iranski vojni angažman ostao relativno kohezivan, unatoč tjednima teškog bombardiranja i ubojstvo ajatolaha i mnogih visokorangiranih vojnih dužnosnika, piše Euronews.
Ali tko je zapravo glavni, nije poznato. Novi ajatolah Modžaba Hamenei nije se pojavljivao od imenovanja.
Unutar Islamske Republike postoje i drugi centri moći, uključujući vojsku i moćnu Revolucionarnu gardu (IRGC) odgovornu samo ajatolahu, kao i političke osobe poput Ghalibafa, ministra vanjskih poslova Abbasa Arakčija i predsjednika Masouda Pezeškiana.
Glasnogovornik iranskog vrhovnog vojnog zapovjedništva, general-bojnik Ali Abdollahi Aliabadi, u utorak je obećao da će se borbe "nastaviti do potpune pobjede". Bila je to poruka prkosa Trumpovoj tvrdnji da Iran traži mir, poruka snage za unutar i izvan Irana, ali moguće i upozorenje svima unutar iranskog vodstva da ne odustaju u pregovorima.
Na pitanje u utorak s kojim Irancima SAD sada pregovara, Trump je rekao: "Ubili smo svo njihovo vodstvo. A onda su se sastali kako bi izabrali nove vođe i mi smo ih sve ubili. A sada imamo novu skupinu i to lako možemo učiniti, ali vidjet ćemo kako će se pokazati."
Je li Trump samo pokušavao kupiti vrijeme?
Trumpova iznenadna izjava o napretku u pregovorima u ponedjeljak došla je upravo kada je rok za ultimatum koji je postavio tijekom vikenda, navodeći da će SAD "uništavati" iranske elektrane ako zemlja ne odustane od svog pritiska na Hormuški tjesnac.
Teheran je zaprijetio odmazdom protiv energetske, vodne i naftne infrastrukture preko Zaljeva, što bi osakatilo živote milijuna u regiji.
Trump je u ponedjeljak pomaknuo rok za pet dana i rekao da postoji "vrlo dobra šansa" da se dogovor postigne ovog tjedna, što se pokazalo kao olakšanje za globalna tržišta nafte i dionica.
Trumpov potez mogao bi signalizirati da je oprezan zbog moguće dugoročne štete rata domaćem i globalnom gospodarstvu, iako je njegova administracija inzistirala na tome da će svaka bol od naglog porasta cijena nafte brzo nestati nakon što rat završi.
Trump bi mogao kupiti vrijeme za dolazak tisuća američkih marinaca koji se kreću u regiju. Raspoređivanje marinaca mogla bi biti taktika pritiska na Iran u pregovorima. Ali to je također potaknulo nagađanja da bi SAD mogle pokušati zauzeti otok Kharg ili druge ključne južne lokacije ili izvesti operaciju uklanjanja obogaćenog urana iz Irana. Oboje bi značilo veću eskalaciju i dulji rat.
Trump je rekao da nema planova poslati kopnene snage u Iran, ali to nije isključio. Izrael je sugerirao da bi kopnene snage mogle sudjelovati u ratu.
Što je na pregovaračkom stolu?
Nuklearni pregovori već su se odvijali kada su SAD i Izrael pokrenuli svoje iznenadne napade 28. veljače, odmah nakon što su pregovarači predvođeni Omanom izjavili da vjeruju da je napredak u pregovorima neizbježan.
To je rezultiralo produbljenim nepovjerenjem Teherana u dijalog sa SAD-om, koje je u početku potaknuto jednostranim povlačenjem Washingtona 2018. iz značajnog nuklearnog sporazuma postignutog sa Sjedinjenim Državama tri godine ranije.
Iran i SAD vodili su pregovore početkom 2025., a kada je istekao dvomjesečni rok koji je postavio Trump, Izrael je udario na Iran u napadu kojem su se SAD pridružile tijekom 12-dnevnog sukoba u lipnju, napadajući iranska nuklearna postrojenja i vojne položaje.
Trump je u ponedjeljak rekao da bi svaki sporazum o okončanju rata podrazumijevao uklanjanje obogaćenog urana iz Teherana od strane SAD-a.
"Ne želimo obogaćivanje, ali želimo i obogaćeni uran", rekao je, misleći na poznate iranske zalihe od 440 kilograma urana obogaćenog na 60% - blizu 90% potrebnih za izradu bombe.
Iran je u prošlosti odbio taj zahtjev, inzistirajući da ima pravo obogaćivati uran u mirnodopske svrhe.
Tu je i pitanje Teheranove podrške brojnim ekstremističkim militantnim skupinama diljem regije, uključujući Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i jemenske Hute.
Hezbollah ostaje jedina od tri skupine koja aktivno sudjeluje u borbama na iranskoj strani, pokrenuvši napade na Izrael od prvog tjedna rata.
Huti su uglavnom izdavali prijetnje, ali nisu poduzimali daljnje poteze, dok je Hamas otvoreno tražio od Irana da se suzdrži od daljnjih napada na susjedne zemlje.
Iran, čini se, još nije odustao od svojih posrednika, tvrdeći da su neki od njegovih vlastitih napada na Izrael tijekom proteklih tjedana bili u znak podrške "Libanonu i Palestini", piše Euronews.
Daleko manje ambiciozan cilj razgovora mogao bi biti postizanje prekida vatre i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Iran će sada vjerojatno tražiti jamstva nenapadanja u budućnosti, financijsku naknadu za bombardiranje i potpuno ukidanje sankcija.
Što je s Izraelom?
Vrijedi napomenuti da Izrael nije uključen u pregovore.
Međutim, Izrael bi slijedio Trumpov primjer, jer se čini malo vjerojatnim da će nastaviti s napadima na Iran ako SAD proglasi kraj rata.
Kraj rata u Iranu ne znači kraj izraelske kampanje u Libanonu, gdje je Izrael iskoristio novu priliku da pokuša slomiti Hezbollah koji podržava Teheran.