Europska unija nastoji smanjiti ovisnost o američkim platnim divovima Visi i Mastercardu, ali taj proces uzrokuje trenje između Europske središnje banke (ESB) i financijskog sektora, što usporava izgradnju domaćeg platnog sustava.
Pandemija COVID-19 ubrzala je prelazak na bezgotovinsko plaćanje, a američke tvrtke sada obrađuju gotovo dvije trećine transakcija karticama u eurozoni. Usluge poput PayPala i Apple Paya također su se značajno proširile, dok europski kreatori politika sve više naglašavaju potrebu za suverenitetom plaćanja u kontekstu globalnih geopolitičkih napetosti, izvještava Reuters.
ESB planira do 2029. uvesti digitalni euro, online novčanik koji jamči ESB, ali kojim operativno upravljaju banke i privatne tvrtke.
Cilj je stvoriti jedinstvenu platnu infrastrukturu u eurozoni. Međutim, banke su zabrinute da bi klijenti mogli prebaciti dio svojih sredstava iz komercijalnih banaka u sigurniji ESB novčanik, što bi smanjilo njihove prihode.
Kako bi ublažile rizik, banke razvijaju alternativne projekte. U srijedu se još 25 banaka, uključujući ABN Amro i Sabadell, pridružilo europskom konzorciju koji planira pokrenuti kriptovalutu vezanu uz euro.
Europski parlament već tri godine odgađa donošenje zakona o digitalnom euru zbog neslaganja oko njegove točne uloge. Pregovarač Fernando Navarrete rekao je da očekuje konačno glasovanje do kraja ljeta. „Europa se kreće prema suverenitetu plaćanja, ali izazov je uskladiti javne i privatne opcije bez dodatnih troškova za građane“, rekao je.
ECB planira ponuditi infrastrukturu za digitalni euro besplatno i ograničiti naknade trgovcima, što bi privatne sustave moglo koštati osam do devet milijardi eura godišnje. Zato razmatra smanjenje naknada koje banka korisnika naplaćuje banci trgovca.
Zakon će postaviti ograničenje na pojedinačne depozite u digitalnom euru, trenutno procijenjene na 3000 eura, kako bi se spriječio veliki odljev sredstava iz banaka. No stručnjaci upozoravaju da paralelni sustavi povećavaju rizik od kibernetičkih napada i tehničkih kvarova.
Bivši visoki dužnosnik ESB-a Ulrich Bindseil opisao je ograničenje kao ozbiljan poraz, naglasivši da bi komercijalni novac trebao biti podređen novcu središnje banke, a ne obrnuto.