Prijestolnice diljem Europske unije potajno se pripremaju za scenarij u kojem bi se Unija morala suočiti s velikim hibridnim napadom u kojem bi poginulo nekoliko građana, što je, prema riječima pet europskih diplomata i dužnosnika, sve izglednije.
No pripreme su istodobno otkrile podjele oko toga koliku bi ulogu EU trebala imati u sigurnosnim pitanjima te bi li se napori Unije preklapali s onima NATO-a. Razgovori o scenariju iz noćne more vodili su se posljednjih tjedana među veleposlanicima svih 27 članica EU-a koji su se sastajali u "ograničenom formatu", odnosno bez mobitela i pomoćnika.
Razgovori su se intenzivirali nakon što je u kolovozu na zračnoj luci u Leipzigu pronađen dron s eksplozivom, rekli su za Politico diplomati i dužnosnici kojima je zajamčena anonimnost kako bi mogli govoriti o povjerljivim razgovorima.
EU godinama razmatra takve scenarije, a predstavila je i "hibridni alat" usmjeren na koordinaciju odgovora na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže. Međutim, najnoviji razgovori usredotočili su se na rizik od ozbiljnijih napada koji bi mogli uzrokovati velik broj žrtava, piše Index.hr.
"Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident nije nezamisliv"
Dvojica diplomata rekla su da je sastanak veleposlanika EU-a prošle srijede bio posebno posvećen takvim primjerima. EU tvrdi da je Moskva od početka invazije na Ukrajinu intenzivirala kampanju kibernetičkih napada, sabotaža i drugih prikrivenih operacija diljem Unije.
"Europske demokracije suočavaju se sa sve većim brojem prijetnji. Jačamo svoje sposobnosti predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo sustave ranog upozoravanja i osiguravamo da Europa može brzo i zajednički odgovoriti kada se testira naša demokratska otpornost", izjavio je europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath za Politico.
Razgovori među diplomatima i ministrima EU-a bili su usmjereni na raspoređivanje timova za hitno reagiranje, oslobađanje dijela sredstava EU-a koja bi se mogla staviti na raspolaganje pogođenoj državi te na pitanje kako bi čelnici institucija EU-a trebali komunicirati u takvoj situaciji, naveo je jedan dužnosnik EU-a.
"Moramo biti spremni za nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što bi uzrokovalo više žrtava, nije nezamisliv", priznao je visoki europski diplomat.
Gotovo svakodnevna izvješća o hibridnim napadima
Drugi dužnosnik Europske unije dodao je: "S obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, prije ili kasnije sigurno će biti žrtava. Čista je sreća što ih dosad nije bilo".
Unija se suočava s gotovo svakodnevnim izvješćima o takozvanim hibridnim napadima, izrazu kojim EU i NATO opisuju subverzivne aktivnosti koje ostaju ispod praga izravnog ratnog čina. Jučer je, prema bugarskim dužnosnicima, nekoliko mornara nestalo nakon što je njihov brod potopljen dronovima u Crnom moru.
To je uslijedilo nakon incidenta u zračnoj luci u Leipzigu, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj postaji koja upravlja komunikacijama Starlinka te plana za postavljanje zapaljivih naprava u komercijalnim prometnim čvorištima diljem EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
Što ako netko pogine?
"Prilično je očito da će, dok Rusija koristi sve smrtonosnija sredstva kako bi testirala našu spremnost i spremnost da poduzmemo protumjere, u nekom trenutku biti žrtava. U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se događa", kazala je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Ako bi u napadu poginulo nekoliko građana neke članice EU-a ili NATO-a, pritisak na obje institucije da nešto poduzmu bio bi golem. "Jako se bojimo da će u nekom trenutku biti oduzet život u nekoj od savezničkih zemalja", potvrdio je jedan diplomat NATO-a, dodajući da bi zbog toga "pritisak na djelovanje bio vrlo velik".
Kritike na račun Europske unije
Ipak, rasprave na razini EU-a izazivaju kritike iz nekih europskih prijestolnica, gdje smatraju da Unija prekoračuje svoju ulogu u području sigurnosti i potencijalno duplicira temeljne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji već 80 godina predstavlja temelj europske sigurnosti.
"Postoji rizik da će to biti vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama. Ako dođe do zabune ili dupliciranja, to može usporiti donošenje odluka, što ima posljedice jer je vrijeme uvijek od presudne važnosti", upozorila je Oana Lungescu, ugledna suradnica britanskog Kraljevskog instituta za obrambene i sigurnosne studije (RUSI) i bivša glasnogovornica NATO-a.
Drugi je problem nedostatak sigurnih komunikacijskih kanala unutar EU-a te sumnja da bi osjetljive informacije podijeljene tijekom sastanaka veleposlanika mogle procuriti, napomenulo je nekoliko diplomata.
Izvješća prema kojima je bivši mađarski ministar vanjskih poslova sadržaj razgovora na razini čelnika podijelio sa svojim ruskim kolegom samo su produbila te zabrinutosti, zbog čega su neke prijestolnice odlučile najosjetljivije informacije ograničiti na formate NATO-a.
"Moja je vlada vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u prostoriji u kojoj se sastaju čelnici. Ili završe u medijima ili odu ravno u Moskvu", naglasio je diplomat iz jedne države na istočnom krilu.
Von der Leyen predstavila novu ideju
Otpor takvim inicijativama dolazi istodobno s nastojanjima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da ojača sigurnosnu ulogu Unije.
U svom posljednjem govoru o stanju Europske unije u Strasbourgu bivša njemačka ministrica obrane predstavila je ideju "protokola za hitne sigurnosne situacije", koji bi državama članicama trebao pomoći u koordinaciji upravo u scenariju o kojem se sada raspravlja.
Očekuje se da će se taj protokol, zajedno s prijedlogom von der Leyen za osnivanje "Europskog vijeća za sigurnost", naći u ključnoj "Europskoj sigurnosnoj strategiji" koja bi trebala biti objavljena početkom studenoga, rekla su dvojica diplomata.
Kritičari: Već imamo uspostavljene mehanizme
No nekoliko diplomata usprotivilo se tome, tvrdeći da bi za uspostavu takvih mehanizama bili potrebni mjeseci te da bi se njihove funkcije potencijalno preklapale s mehanizmima koji već postoje unutar EU-a. Umjesto stvaranja novih formata koji bi dodatno zakomplicirali sustav, jedan visoki nacionalni diplomat smatra da bi se EU trebala više osloniti na postojeće alate za odgovor na krize.
"Vrlo nam je neugodno zbog tog protokola za hitne sigurnosne situacije. Već imamo uspostavljene mehanizme. Ako dođe do krize, imamo Integrirani politički odgovor (IPCR), koji je vrlo dobro funkcionirao tijekom pandemije i drugih kriza", naveo je diplomat.
IPCR je uspostavljen u okviru Lisabonskog ugovora, a omogućuje državi koja predsjeda EU-om, na zahtjev pogođene države, sazivanje hitnih sastanaka na kojima sudjeluju stručnjaci NATO-a, Ujedinjenih naroda ili drugih međunarodnih organizacija.
Francuska 2015. aktivirala članak 42.7
U slučaju velikog hibridnog napada, odluka o najboljem načinu postupanja i dalje je na pogođenoj državi. Francuska je nakon terorističkih napada u Bataclanu 2015. godine aktivirala članak 42.7 EU-a, što je jedini put da je klauzula o uzajamnoj pomoći dosad primijenjena.
Lungescu je, međutim, istaknula da je to bila "politička odluka" Pariza koja nije dovela do većih konkretnih oblika uzajamne pomoći, osim koordinacije istraga o terorizmu između Francuske i Belgije.
Kako bi se izbjegla konfuzija oko toga tko što radi u slučaju napada s velikim brojem žrtava, Lungescu je ustvrdila da bi obje strane trebale podijeliti zadaće: NATO bi se trebao baviti razmjenom obavještajnih podataka i vojnom odvraćanjem, a EU bi se trebala usredotočiti na civilni odgovor.
Prema Tiilikainen, napori EU-a da koordinira odgovore na hibridne napade korisni su, ali samo do određene granice. Međutim, istaknula je da oni "nisu usporedivi s mjerama otpornosti na nacionalnoj razini", poput finskog pristupa "sveobuhvatnoj sigurnosti".
Lungescu je također navela da Moskva ne pravi razliku između dviju organizacija. "Iskreno, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno donose li se odluke u Coreperu 2 ili NAC-u", rekla je, misleći na sastanke veleposlanika EU-a odnosno NATO-ovo tijelo za donošenje odluka.