Dok Rusija posljednjih mjeseci pojačava raketne i napade dronovima na ukrajinske gradove, među europskim sigurnosnim dužnosnicima raste zabrinutost da bi Kremlj mogao pokušati proširiti sukob i izvan granica Ukrajine. Kako piše The Wall Street Journal, posebna se pozornost posljednjih tjedana usmjerava na Baltik i sjever Europe, gdje Moskva šalje sve agresivnije poruke. Rusija je tako zaprijetila bombardiranjem “centara za donošenje odluka” u Latviji, tvrdeći da se ondje nalaze ukrajinski operateri dronova, što su latvijske vlasti odbacile. U Litvi su se prošlog tjedna oglasile sirene za zračnu uzbunu nakon što su se sumnjivi ruski dronovi iz smjera Bjelorusije približili litavskom zračnom prostoru, zbog čega se vlada povukla u bunker, navodi WSJ. Rusko Ministarstvo obrane objavilo je i adrese europskih tvrtki za koje tvrdi da surađuju s Ukrajinom na proizvodnji dronova, upozoravajući na “nepredvidive posljedice” ako se vojna pomoć Kijevu nastavi.
Iako strahovi od mogućeg širenja rata izvan granica Ukrajine nisu novi, posljednji događaji dodatno su ih pojačali. Nekoliko europskih sigurnosnih dužnosnika upozorilo je kako bi Rusija mogla pokušati testirati jedinstvo NATO-a ciljanjem neke od baltičkih država, švedskih i danskih otoka u Baltičkom moru ili teritorija Saveza na Arktiku. “Sigurnosno okruženje u Europi znatno se pogoršalo tijekom posljednje dvije godine i vidimo sve veću spremnost Rusije na preuzimanje operativnih rizika u hibridnim operacijama, uključujući i korištenje kinetičkih elemenata”, rekao je švedski ministar obrane Pål Jonson u intervjuu za WSJ. Dodao je kako su europske zemlje svjesne potrebe za dodatnim jačanjem obrambenih kapaciteta i odvraćanja: “Moramo ostati usredotočeni na jačanje naših sposobnosti obrane i odvraćanja od Rusije.”
Nedavne prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju iz NATO-a, kao i njegovi potezi za smanjenje američkih snaga raspoređenih u Europi, potkopali su to odvraćanje. Visoki europski dužnosnici kažu kako strahuju da bi Rusija mogla vidjeti priliku u sljedećih 12 mjeseci, jer naftni šok izazvan ratom u Iranu stvara dodatna politička previranja u Europi. To bi moglo dati vjetar u leđa krajnje desnim strankama koje traže povratak kupnji ruske nafte i plina te prekid pomoći Ukrajini. "Znamo da je cilj Rusije ugroziti cijelu europsku sigurnosnu arhitekturu, tako da postoji svaki razlog za iznimnu budnost, nastavak potpore Ukrajini i, naravno, nastavak napora prema europskom ponovnom naoružavanju", rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove. Francuska će sljedeće godine održati predsjedničke izbore, na kojima kandidat koji je naklonjeniji Rusiji ima velike šanse za pobjedu.
Nema znakova da Rusija zapravo premješta trupe ili opremu kako bi organizirala napade na baltičke države ili drugdje izvan Ukrajine u bliskoj budućnosti, kažu obavještajni i vojni dužnosnici u nekoliko europskih država. No, dodaju, Putin će se u nadolazećim mjesecima suočiti s teškim izborom zbog jednostavne aritmetike iscrpljivanja. Ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, što je više nego što Kremlj može regrutirati. Nastavak rata u Ukrajini dosadašnjim tempom uskoro će postati neodrživ bez pribjegavanja prisilnoj mobilizaciji, nečemu što Rusija nije učinila od jednokratne akcije regrutiranja 300.000 vojnika 2022. godine. Takav bi potez imao goleme implikacije unutar i izvan Rusije. "Ako mobilizirate samo za ovaj rat, onda šaljete signal da zapravo ne pobjeđujete u tom ratu", izjavila je Kaja Kallas, visoka dužnosnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. "Dakle, dolazi trenutak u kojem moraju eskalirati kako bi opravdali mobilizaciju. A to je vrlo opasna točka. Naravno, nitko ne vidi što je u Putinovoj glavi, ali ovo bi mogla biti računica za korak naprijed i promjenu linearnosti ovog rata."
Trenutačna pat-pozicija uglavnom je posljedica napretka Ukrajine – i Rusije – u ratovanju dronovima. Ono što je nekada bila linija fronte sada je golemo "područje eliminacije" (kill zone), široko desecima kilometara, u kojem se svaki pokret obično brzo otkriva, a trupe koje napreduju bivaju eliminirane znatno prije nego što stignu do neprijateljskih položaja. Rastuća prednost Ukrajine u dronovima dugog dometa, omogućena Starlinkom, znači da Kijev također može ciljati kamione u pokretu te skladišta goriva i streljiva više od 160 kilometara u ruskom teritoriju, što ozbiljno remeti rusku logistiku iza linije fronte. "Rusija si ne može priuštiti nastavak rata na sadašnjoj putanji jer će se suočiti sa zamkom smanjenja resursa", rekao je Oleksandr V. Danylyuk, predsjednik Centra za obrambene reforme u Kijevu i bivši ukrajinski dužnosnik za obranu i obavještajne poslove. "To znači da će Putin morati eskalirati. Može to učiniti vertikalno, povećanjem intenziteta nasilja, uključujući i nuklearnu ucjenu, ali bez ikakve stvarne uporabe nuklearnog oružja. A može to učiniti i horizontalno, širenjem geografije sukoba dok pokušava zamrznuti rat pod povoljnijim uvjetima."
Rusija je ovog mjeseca već provela brze nuklearne vježbe koje su uključivale i raspoređivanje bojevih glava u Bjelorusiju. Moskva je također upozorila da će se Kijev suočiti s valom "sistemskih" teških bombardiranja poput vala raketnih i napada dronovima prošlog vikenda. Vladimir Putin, čiji vojni zapovjednici sada rutinski izmišljaju napredovanja na bojištu, tvrdeći da kontroliraju gradove koji su i dalje u ukrajinskim rukama, poput Kupjanska i Limana, nastavlja inzistirati na tome da je pobjeda na vidiku. "Situacija na prvoj crti bojišnice za oružane snage Ukrajine postupno se pretvara iz teške i kritične u katastrofalnu", rekao je ovog mjeseca, pozivajući ukrajinske vojnike da ne slušaju naredbe "nelegitimne, lopovske junte" u Kijevu. Nema naznaka da je Putinov strateški cilj – dominacija nad cijelom Ukrajinom i prekrajanje ravnoteže snaga diljem Europe – smanjen unatoč izazovima s kojima se Moskva suočava na bojištu. "Rusija možda mijenja svoju taktiku, ali nije promijenila svoju strategiju i svoje ciljeve, i neće se sama zaustaviti", rekla je Mariana Betsa, zamjenica ukrajinskog ministra vanjskih poslova. "Njezine imperijalističke i revanšističke težnje ostaju."
U službenom diskursu Rusije, koji je relativno pomirljiv prema SAD-u od Trumpova izbora, EU – koja sada pruža većinu potpore Ukrajini – prikazuje se kao nepomirljivi neprijatelj kojeg treba kazniti ili uništiti. "Rusija jasno vidi Europsku uniju kao prijetnju svom sustavu upravljanja, koji se svodi na ugnjetavanje i strah", kaže Michael McGrath, europski povjerenik za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava. "U konačnici, njihov je cilj uništiti Europsku uniju. I oko toga ne bismo trebali imati iluzija jer oni ne žele velik, moćan i ujedinjen demokratski blok na svom pragu." Kako bi krenula u takvu eskalaciju, Rusija bi najprije morala popuniti redove svoje vojske. "Mobilizacija je, tehnički gledano, apsolutno izvediva; njihov sustav mobilizacije je popravljen. Ali to bi također stvorilo ozbiljne unutarnje probleme i pritiske, koji bi potom mogli dovesti do različitih zanimljivih smjerova. To bi bila rizična odluka za Putina", rekao je Kaupo Rosin, direktor Estonske vanjske obavještajne službe. "Problemi unutar Rusije počinju se gomilati: neuspjeh na bojištu, financijska situacija i ukrajinski duboki udari koji utječu na gospodarstvo, ali i na ljude."
Jonson, švedski ministar obrane, podsjetio je da su stotine tisuća ruskih muškaraca pobjegle iz zemlje nakon što je mobilizacija započela u jesen 2022., u strahu da će biti bačeni na bojišnicu. "Zadnji put kad je Putin proveo mobilizaciju, došlo je do značajnog odljeva mozgova, a vidjeli smo i da je Putinova popularnost ozbiljno pala", rekao je. Napad na NATO bio bi teška pogreška, dodao je Jonson: "Vrlo smo odlučni u tome da svaki centimetar savezničkog teritorija očuvamo sigurnim." Ideja o izlasku iz pat-pozicije u Ukrajini proširenjem rata na zemlje NATO-a na Baltiku mogla bi biti privlačna – ali i opasna – za Putina, smatra Norbert Röttgen, istaknuti njemački zastupnik. "To bi bio golem i dodatan veliki rizik za Putina, da nakon što nije bio dovoljno uspješan protiv Ukrajine, jednostavno doda još jednog vrlo snažnog protivnika u vojni sukob", rekao je Röttgen. Međutim, Putin je poznat po preuzimanju velikih rizika, dodao je: "Unatoč mojim sumnjama, moramo računati i s tim da se Putin ponaša iracionalno i na način koji vodi eskalaciji."